RAPSKI ZBORNIK II. UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) KAŠTELINA NA OTOKU RABU - OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ GIAN PIETRO BROGIOLO TIN TURKOVIÆ ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU IVA MARIÆ Sažetak: Od 2005. godine Meðunarodni istraživaèki centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveuèilišta u Zagrebu (IRCLAMA) u suradnji sa Sveuèilištem u Padovi i Sveuèilištem Lille 3 poduzima arheološka istraživanja na rtu Kaštelina na otoku Rabu. Iako je lokalitet ranije bio prepoznat prvenstveno kao ranobizantska utvrda, istraživanja su pokazala da se radi o znatno složenijem sklopu. Istraživanjima je bilo obuhvaæeno cjelokupno podruèje poluotoka te je zabilježeno mnoštvo do sada nepoznatih struktura. Prepoznat je niz razvojnih faza sklopa koje su oèito prethodile fortificiranju poluotoka koje se najvjerojatnije doista dogodilo u 6. stoljeæu. Najstarije prepoznato ziðe, prije svega ono smješteno na rtu Kašteline, moguæe je datirati u prva stoljeæa Carstva i u njima prepoznati ostatke iznimno prostrane priobalne vile. Abstract: For the past six years, in collaboration with the University of Padova and the University of Lille 3, International Research Centre for Late Antiquity and Middle Ages of the University of Zagreb has been conducting archaeological excavations on the peninsula Kaštelina on the island of Rab. Excavations have shown that although the site has commonly been regarded as an Early Byzantine fortress, it is in fact much more complex and multilayered than imagined. Explorations encompassed the whole area of the peninsula and have yielded with the identification of many previously unknown structures. Several developmental phases of the complex have been identified, which obiously preceded the phase of fortification of the peninsula that has indeed, most likely, taken place during the 6th century. The walls of the earliest phase, especially those located on the promontory of the peninsula, could be dated to the first centuries of the Roman Empire and can be recognized as the remains of an extremely spatious coastal villa. UVOD Nekoæ impozantne ruševine na rtu Kaštelina, poprište pomorskih napada još prije nekoliko stotina godina, mjesto s kojeg su još turisti izmeðu dva rata odnosili velike plohe mozaika1, danas su jedva vidljive na šumom obraslom poluotoku. Kljuène rijeèi: arheološka istraživanja, Kaštelina, otok Rab, rimska vila, bizantska utvrda Key words: archaeological excavations, Kaštelina, Island of Rab, Roman villa, Byzantine fortress Prije prvih arheoloških istraživanja, lokalitet Kaštelina spominjao se u literaturi kao povremeno naseljena gradina iz željeznog doba koja je, pretpostavlja se, služila kao sklonište i izvidnica (BATOVIÆ, 1987, 163). No toponim koji oznaèava postojanje ruševina, ali i lokalna tradicija prema kojoj se ostaci arhitekture nazivaju tzv. Grèkim gradom, upuæivali su na postojanje veæega arhitektonskog sklopa. To potvrðuju i podaci iz Kamporske kronike2 te nekoliko arheoloških nalaza pohranjenih u zbirci franjevaèkog samostana sv. Eufemije u Kamporu (TOMIÈIÆ, 1990, 33). Potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeæa, u sklopu istraživavanja utvrda 1 Kako to dokumentira O. Badurina u svojoj Kamporskoj kronici, koja se u šest rukopisnih knjiga èuva u arhivu franjevaèkog samostana sv. Eufemije u Kamporu, a koja je nastajala veæim dijelom u prvoj polovici 20. st. (BADURINA, 1968, 134-135 i dalje). 1 KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 1. Plan sklopa na poluotoku Kaštelina po Ž. Tomièiæu (TOMIÈIÆ 1990) 2 Odorik Badurina spominje nalaze više ploha polikromnih mozaika na podruèju Kašteline, kao i nalaze grobova i novca u uvalama Kamporska draga i Miral pod Kaštelinom (Knjiga I., 134-135). Na Kaštelinu se osvræu, takoðer dragocjenim podacima i W. Schleyer i V. Brusiæ (SCHLEYER, 1914, 45 i BRUSIÆ, 1926, 176). 3 Tema lanca bizantskih utvrda na istoènoj obali Jadrana obraðivana je u nizu radova. Ovdje izdvajamo nekoliko znaèajnijih: TOMIÈIÆ, Ž. (1996): Auf der Spur der Reconquista Iustiniana: spätantike Befestigungsanlagen an der Nordküste Kroatiens, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 10/1993, Zagreb, 103-116; TOMIÈIÆ, Ž. (1990), Op. cit.; TOMIÈIÆ, Ž. (1990b): Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u Velebitskom podgorju, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, vol. 23, br. 1, Zagreb, 139-162; BRUSIÆ, Z., Op. cit.; GUNJAÈA, Z. (1986): Kasnoantièka fortifikacijska arhitektura na istoènojadranskom priobalju i otocima, Materijali XXII, Novi Sad, 124136; ŠILJEG, B. (2001): Vojna arhitektura Justinijanovog doba na sjevernom hrvatskom primorju, magistarski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2001. itd. 2 4 Za cisternu vidi infra: prostorija C u sektoru 2000. Za pretpostavljenu crkvu TOMIÈIÆ, 1990, 33. UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 2. Pogled na poluotok sa sjeverozapada s naznaèenim sektorima 5 O tom tipu vila vidi LAFON, X. (2001): Villa maritima, École française de Rome, Rim, ali i recentnije djelo MARZANO, A. (2007): Roman Villas in Central Italy. A Social and Economic History, Brill, LeidenBoston. O rimskim vilama na istoènom Jadranu, prvenstveno o maritimnim vilama, vidi BEGOVIÆ, V., SCHRUNK, I. (2002): Rimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokaliteta, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 19/2002, 113-130; BEGOVIÆ; V., SCHRUNK, I. (2003): Rimske vile Istre i Dalmacije, II. dio: tipologija vila, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 20/2003, 95-112; BEGOVIÆ DVORŽAK, V., DVORŽAK SCHRUNK, I. (2004): Rimske vile u Istri i Dalmaciji III – Maritimne vile, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 21/2004, 65-90. 6 Cjelokupni projekt vodi MIC za kasnu antiku i srednji vijek Sveuèilišta u Zagrebu, a istraživanja su financirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske te talijanskoga i francuskoga partnera. Tijekom lipnja 2005. godine izvršena je prva kampanja arheoloških istraživanja, a slijedile su je još tri, od 2006. do 2008. godine, te geomagnetska i georadarska istraživanja 2009. UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. 7 Ovaj projekt bio je i dio programa INTERREG III A Transfrontaliero Adriatico „Interadria Eredità culturali: conoscenza, tutela e valorizzazione / Kulturno nasljeðe Jadrana: upoznavanje, oèuvanje, vrednovanje“. Nakon istraživanja planirano je ureðenje arheološkoga parka i predstavljanje nalazišta. Struèni voditelj istraživanja je prof. dr. Miljenko Jurkoviæ, a istraživanja te cjelokupni projekt vodi Meðunarodni istraživaèki centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveuèilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveuèilištem u Padovi (prof. dr. G. P. Brogiolo) te Sveuèilištem u Lilleu (prof. dr. J. Arce) i Konzervatorskim odjelom u Rijeci. Na projektu od poèetka suraðuju Iva Mariæ (MIC za kasnu antiku i srednji vijek) te dr. Alexandra Chavarria (Sveuèilište u Padovi), kojima se kasnije pridružio dr. Tin Turkoviæ, a u arheološkim istraživanjima sudjelovali su i studenti s triju sveuèilišta. 3 KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 3. Plan poluotoka s naznaèenim sektorima istraživanja (BENEDETTI, PAVAN 2008) 8 Naime od vlasnika parcela nije dobiveno dopuštenje da se uklone odreðena stabla. 4 UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 6. Sektor 1000, prostorija A, pogled na zidove 103 i 105 (foto MARIÆ) Slika 4. Sektor 1000, pogled na vanjsko lice zida 102 (foto MARIÆ) Slika 5. Sektor 1000, prostorija A, zidovi 104 i 111 (foto MARIÆ) Slika 7. Sektor 1000, spoj zidova 102 i 106 (foto MARIÆ) 9 Rijeè je o novèiæu iz doba Klaudija II. (268.- 270.). Vidi The Roman Imperial Coinage, vol. V, H. Mattingly, E. A. Sydenham et al. (ur.), London, 1933. UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. 5 KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 8. Plan sektora 2000 (BENEDETTI, PAVAN 2007) 6 UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 10. Sektor 2000, kanal 2071 (foto CHAVARRIA) Slika 9. Ostaci mozaièkog poda pronaðenog u prostoriji A, sektor 2000 (foto CHAVARRIA) Slika 11. Sektor 2000, prostorija F i zid 2046 s okolnim strukturama (Foto: CHAVARRIA) UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. 7 KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 12. Geomagnetski snimak sektora 2000 (CERRI 2009) 8 UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 13. Tegula s oznakom radionice Kvinta Klodija Ambrozija, kanal 2071 (foto CHAVARRIA) Slika 14. Sektor 2000, kriptiportik (prostorija D) (foto CHAVARRIA) UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. 9 KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 15. Fragment mozaika (2052) pronaðen u najzapadnijem dijelu sektora 2000 (foto CHAVARRIA) 10 Zid 2095, usmjeren sjever-jug, graðen je od priklesanog kamenja dimenzija 40 x 15 x 20 cm, povezanih s velikom kolièinom grube i èvrste bjelkaste žbuke. Najviše su saèuvana dva reda. Zid 2053 je u smjeru sjeverozapad-jugoistok i sastoji se od djelomièno priklesanog kamenja dimenzija oko 28 x 13 x 17 cm povezanog s veæom kolièinom grube, èvrste, bjelkaste žbuke. Najviše su saèuvana tri reda. Kota poravnanja je oko 20,54 m/n.v. 10 UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 16. Treæi period, razina ispune kanala s ostacima keramike (foto CHAVARRIA) 11 Georadarsko snimanje izvedeno je pod ravnanjem kolega sa Sveuèilišta u Padovi. 12 Uzgred, ovo je podruèje i inaèe odijeljeno suhozidima od okolnog podruèja. 13 Èini se da je ovaj segment bio nastavak zida koji je zabilježen u sondi 7, dalje prema vrhu rta. Vidi Sliku 2. 14 UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. Vidi infra. 11 KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ Slika 17. Rezultati georadarskog snimanja (STRAPAZZON 2009) 12 UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. KAŠTELINA NA OTOKU RABU OD RIMSKE VILE DO RANOBIZANTSKE UTVRDE MILJENKO JURKOVIÆ, GIAN PIETRO BROGIOLO, TIN TURKOVIÆ, ALEXANDRA CHAVARRÍA ARNAU I IVA MARIÆ LITERATURA: BADURINA, O. (1968.): Velika kronika franjevaèkog samostana sv. Bernardina u Kamporu, knjiga I., rukopis. BATOVIÆ, Š. (1987): Prapovijesni ostaci na otoku Rabu, Rapski zbornik, Rab. BEGOVIÆ DVORŽAK, V., DVORŽAK SCHRUNK, I. (2004): Rimske vile u Istri i Dalmaciji III - Maritimne vile, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 21/2004, 65-90. BEGOVIÆ, V., SCHRUNK, I. (2002): Rimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokaliteta, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 19/2002, 113130. BEGOVIÆ, V., SCHRUNK, I. (2003): Rimske vile Istre i Dalmacije, II. dio: tipologija vila, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 20/2003, 95-112. BRUSIÆ, V. (1926): Otok Rab, vlastita naklada, Rab. BRUSIÆ, Z. (1989): Kasnoantièka utvrðenja na otocima Rabu i Krku, Arheološka istraživanja na otocima Krku, Rabu i Pagu i u hrvatskom primorju, izd. HAD-a 13, Zagreb, 111-119. DOMIJAN, M. (1992): Ostaci utvrde sv. Damjana u Barbatu na otoku Rabu, Diadora 14, Zadar, 325-344. GUNJAÈA, Z. (1986): Kasnoantièka fortifikacijska arhitektura na istoènojadranskom priobalju i otocima, Materijali XXII, Novi Sad, 124-136. JURKOVIÆ, M., TURKOVIÆ, T. (2012): Utvrda sv. Kuzme i Damjana u Barbatu na otoku Rabu revizijska istraživanja Rapski zbornik (u tisku). LAFON, X. (2001): Villa maritima, École française de Rome, Rim. MARZANO, A. (2007): Roman Villas in Central Italy. A Social and Economic History, Brill, Leiden-Boston. SCHLEYER, W. (1914): Arbe Stadt und Insel, Wiesbaden.c ŠILJEG, B. (2001): Vojna arhitektura Justinijanovog doba na sjevernom hrvatskom primorju, magistarski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2001. The Roman Imperial Coinage, vol. 10, H. Mattingly, E. A. Sydenham et al. (ur.), London, 1923. TOMIÈIÆ, Ž. (1990a): Arheološka svjedoèanstva o ranobizantskom vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima, Prilozi 5/6 (1988/1989), 29-53. TOMIÈIÆ, Ž. (1990b): Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u Velebitskom podgorju, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, vol. 23, br. 1, Zagreb, 139-162 TOMIÈIÆ, Ž. (1996): Auf der Spur der Reconquista Iustiniana: spätantike Befestigungsanlagen an der Nordküste Kroatiens, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 10/1993, Zagreb, 103-116. 15 Onako kako je prezentirano u ovome radu. Vidi supra. UDK 904:725.96>(497.5 )(210.7 Rab) • RAPSKI ZBORNIK II. 13