ČETVRTAK 21. prosinca 2000.

ZAGREB: PREDSJEDNIK MESIĆ
I PREMIJER RAČAN S NORVEŠKIM PREMIJEROM JENSOM STOLTENBERGOM
Ulaganjima ojačati gospodarstvo

Zahvalivši na humanitarnoj pomoći koja je iz Norveške godinama stizala u Hrvatsku, predsjednik Mesić istaknuo da bi najveća pomoć bila direktno ulaganje u hrvatsku proizvodnju i suradnja s hrvatskim tvrtkama, čime bi se ojačalo domaće gospodarstvo, a time posredno povećao i povratak ljudi

Piše: Bisera LUŠIĆ

ZAGREB — Izuzetno cijenimo promjene u Hrvatskoj i napore koji su uloženi u razvoj demokracije. To je vrlo važno za Hrvatsku, ali i za cijelu regiju. Norveška podupire suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, a smatramo da i druge zemlje u regiji trebaju poći istim putem — kazao je norveški premijer Jens Stoltenberg u srijedu nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem. Tom prigodom norveški šef vlade, inače sin dobro poznatog mirovnog posrednika u vrijeme rata na području bivše Jugoslavije Thorvalda Stoltenberga, najavio je da će njegova zemlja udvostručiti svoju financijsku pomoć za Hrvatsku u idućoj godini, i to posebno za podupiranje procesa povratka izbjeglica u njihove domove. Tako će iznos od 12,2 milijuna njemačkih maraka iduće godine biti povećan na 24,4 milijuna maraka. Norveški premijer je kazao kako za sada nema konkretnih poteza o pitanju ukidanja viza za hrvatske državljane, s obzirom na to da Norveška takvu odluku mora donijeti u koordinaciji s drugim nordijskim zemljama. Ipak, Stoltenberg je naglasio kako su vize za hrvatske državljane uvedene zbog specifičnih okolnosti, a da će se o novim konkretnim potezima znati kada nordijske zemlje zajednički uvedu schengenska pravila. Predsjednik Mesić naglasio je da Hrvatska mora postati sigurna zona za ulaganja, što treba jamčiti i svojom zakonskom regulativom.
— U turizmu postoje mogućnosti daleko veće nego do sada. Hrvatski turizam može funkcionirati tijekom cijele godine — kazao je Mesić, te posebno zahvalio Norveškoj na velikom doprinosu i sudjelovanju u humanitarnoj pomoći koja je tijekom godina stizala u našu zemlju.
Ipak, za iduće razdoblje predsjednik Mesić smatra da bi najveća pomoć bila direktno ulaganje u hrvatsku proizvodnju i suradnja s hrvatskim tvrtkama, čime bi se ojačalo domaće gospodarstvo, a time posredno povećao i povratak ljudi.
Norveške novinare zanimalo je kako hrvatski Predsjednik vidi promjene u SR Jugoslaviji, pa je Mesić odgovorio kako su važni procesi u Srbiji već započeli, a jedan od najvažnijih među njima je taj što je Slobodan Milošević otišao s političke scene.
— Nadamo se da će idući izbori u Srbiji potvrditi pomake koje ne očekujemo samo mi nego i Europa i svijet — rekao je Predsjednik te kazao kako očekuje da će svi oni koji su činili zločine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu biti izručeni Haaškom sudu jer tek kada se krivnja individualizira, postoji mogućnost suradnje.
Na upit je li se uloga Hrvatske u BiH smanjila nakon promjene vlasti u našoj zemlji Mesić je odgovorio da je napuštena stara politika o podjeli Bosne, no dodao je da očekuje kako će se BiH zalagati za europeizaciju cijele regije. Time bi se i Hrvati u BiH okrenuli svojoj državi, a ne susjednim zemljama. Zamoljen, pak, da ocijeni koji su to najgori potezi koje je njegov prethodnik dr. Franjo Tuđman učinio na štetu Hrvatske, predsjednik Mesić kazao je da je naša zemlja zbog pogrešnog modela privatizacije dovedena do uništenja vlastite ekonomije, pa se sada ubrzano radi na ispravljanju takvih pogrešaka. Bivši sistem centralizirao je ovlasti i sredstva, vodio pogrešnu politiku prema BiH, te izolacionističku politiku prema ostatku svijeta.

ZAGREB: PREMIJER IVICA RAČAN O SPORAZUMU
S MMF-om O STAND BY ARANŽMANU
DOBILI SMO DOBAR
"BOŽIĆNI POKLON"

Preliminarnim sporazumom o potpisivanju stand by aranžmana s MMF-om, u visini 200 milijuna posebnih prava vučenja, Hrvatska je dobila podršku za gospodarski program izlaska iz krize, razvoja i otvaranja novih radnih mjesta, ocijenio premijer Ivica Račan

Piše: O. RAMLJAK, Hina

ZAGREB — Vlada je postigla preliminarni sporazum o potpisivanju stand by aranžmana s MMF-om u visini 200 milijuna posebnih prava vučenja. Istaknuo je to vođa Misije MMF-a Hans Flickenschild nakon razgovora s Vladom i HNB-om. Konačno potpisivanje sporazuma očekuje se iduće godine.
Predsjednik Vlade Ivica Račan izrazio je zadovoljstvo finalnim razgovorima s Misijom MMF-a i predstojećim stand by aranžmanom, važnim za Hrvatsku i njezin razvoj — kako je rekao. Ocijenio je da je Hrvatska dobila podršku za gospodarski program izlaska iz krize, razvoja i otvaranja novih radnih mjesta.
— Dobili smo dobar "božićni poklon", ali na njemu ćemo morati još dosta raditi — ocijenio je premijer, dodavši da je Vlada svjesna svojih obveza, ali i želje da Hrvatska za koju godinu bude stabilna, razvijena, prosperitetna zemlja.
Zahvaljujući članovima Misije MMF-a na podršci, premijer Račan je podvukao da Vlada razumije obveze koje je preuzela pred vlastitim građanima.
Hrvatska Vlada izašla je s programom za 2001. koji zaslužuje podršku Međunarodnoga monetarnog fonda, rekao je voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild govoreći novinarima o postizanju preliminarnog sporazuma MMF-a s hrvatskom Vladom o aranžmanu za 2001., vrijednom 200 milijuna posebnih prava vučenja.
Prema Flickenshildovim riječima, dogovor je nastao "nakon nekoliko rundi pregovora" i kao rezultat promjena u stavovima s obje strane. Prvotni predviđeni deficit konsolidirane države bio je 8 posto bruto domaćeg proizvoda, a prihvaćeni proračun polazi od deficita od 5,3 posto BDP-a. To je još uvijek puno, ali je Vlada izrazila spremnost i dalje smanjivati taj fiskalni deficit.
Prema dobivenim projekcijama, kaže, smanjivanja bi bila na 4,25 pa na 2,5 te u konačnici na 1,5 posto BDP-a. Proračun je doživio znatne izmjene, s uključenim planom smanjenja mase plaća od 10 posto. Program Vlade je prihvatljiv jer osigurava gospodarski rast i zaposlenost.
Gospodarski rast odnosno rast BDP-a s ovogodišnjih 3,5 posto trebao bi porasti na 4 posto, a inflacija bi s ovogodišnjih osam posto bila 4,5 posto, uz stabilan tečaj i neznatan rast deviznih rezervi kod središnje banke, dovoljan da pokrije četveromjesečnu vrijednost uvoza.
Govoreći o neprivatiziranoj imovini, na dodatni novinarski upit voditelj Misije MMF-a je pojasnio da su upoznati s planovima nastavka privatizacije Hrvatskog telekoma, Dubrovačke i Croatia banke, Croatia osiguranja, a plan je i ubrzanje restrukturiranja i početak privatizacije INA-e i HEP-a, kao i privatizacija JANAF-a. Svi materijali se upućuju Odboru direktora MMF-a, a konačno prihvaćanje uslijedit će u veljači ili početkom ožujka.

GRANIČNI SPOR ŠIBENIKA I ZADRA RAZGRANIČENJE
U PARKU PRIRODE POSVADILO DVA GRADA
Vransko jezero postaje
hrvatski Piranski zaljev!

Šibenčani su ovih dana uzbunili javnost informacijom kako su granice Zadarske i Šibensko-kninske županije na jezeru promijenjene — na štetu Šibenika. Prije je granica išla sredinom Vranskog jezera, a sada je pomaknuta na istočne obale jezera

Piše: Mišel KALAJŽIĆ

ZADAR — Povezuje li ili dijeli područje Vranskog jezera dvije dalmatinske županije: Zadarsku i Šibensko-kninsku? Prema "uzbuni" koja je ovih dana izbila u Šibeniku, čini se da najveće hrvatsko jezero i zaštićeno područje Parka prirode Vransko jezero oštro dijeli interese dviju županija, a razlog spora jesu tzv. administrativne granice. Šibenčani su naime ovih dana uzbunili javnost informacijom kako su granice Zadarske i Šibensko-kninske županije na jezeru promijenjene — na štetu Šibenika. Prije je granica išla sredinom Vranskog jezera, a sada je pomaknuta na istočne obale jezera, i kao takva ucrtana u Prostorni plan Šibensko-kninske županije, kažu u Šibeniku i pretpostavljaju kako je promjene potaknula Zadarska županija.
Pokušali smo provjeriti takve tvrdnje, najprije u Upravi javne ustanove Park prirode Vransko jezero, od ravnateljice Parka Merice Pletikosić.
— Granica Parka prirode Vransko jezero polazi od kapelice Sv. Nedjelje u Marini pored ceste Pakoštane — Vrana, ide na jugoistok rubom postojećega ornitološkog rezervata preko kote 108 (Kosovac), zatim na kote 197 (Zverinac), 303 (Štandarac), 288 (Bakrač), 121 (Ljubovnik), tu skreće na jugozapad do kote 109 (Tuštica), a zatim na sjeverozapad Jadranskom magistralom u dužini od 3,5 kilometra, pa sporednim putem između Jadranske magistrale i Vranskog jezera do izlaska na cestu Pakoštane — Vrana, te dalje tom cestom do polazne točke kapelice Sv. Nedjelje u Marini. To su precizne i točne granice koje je odlukom o proglašenju toga zaštićenog područja Parkom prirode donio Hrvatski sabor i one se ne mogu mijenjati niti korigirati nikakvim međužupanijskim, administrativnim

granicama. Bez obzira kuda ide županijska granica, pravila Parka prirode jednaka su za sve. Nitko ne mora biti zabrinut zbog svoga privatnoga vlasništva u Parku koje je neupitno, ali isto tako gradnja je zabranjena za sve bez obzira o kojoj se županiji radilo — pojašnjava Merica Pletikosić, dodajući kako i ne zna točno kuda idu administrativne granice na Vranskom jezeru, jer to za Park prirode i nije toliko važno.
Voditelj Upravnog odjela Zadarske županije za prostorno uređenje i komunalnu djelatnost Olivio Meštrović ističe kako ne zna ni za kakve promjene županijskih granica na Vranskom jezeru. Oranice su, kako tvrdi, određene u Geodetskoj upravi u Zagrebu:
— Prostorni plan Zadarske županije izrađen je i nalazi se u fazi usvajanja. Županijske granice određene su prema službenoj evidenciji svih granica prostornih jedinica u Geodetskoj upravi. U izradi Prostornog plana mi nismo dobili nikakav dokument prema kojemu bismo se trebali odrediti u pogledu granica na Vranskom jezeru, što znači da su one kao takve određene i preuzete u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji — ističe Meštrović.
Izbija li između Zadra i Šibenika novi granični spor kakav je bio prije nekoliko godina zbog područja Kornata?

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2005.06.09.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)