The Wayback Machine - https://web.archive.org/web/20070224124631/http://www.semanario.tp:80/nacional%20tetum.htm
M E N U
VOLTAR 
GERAL 
NACIONAL
DESPORTO
CONTACTOS
ADMINISTRAÇÁO
PUBLICIDADE
INFORMAÇÁO
LITERATURA
ECONOMIA





 

Rede Radio Televisaun

Iha tinan 2007 ne'e, distritu 13 iha Timor Leste nia laran sei haten ona asesu ba iha radio ho televisaun. Orsamentu ba instalasaun rede radio ho televisaun husi parte ruas, ida ba distritu hitu osan husi Governo Timor-Leste halo tiha ona assian kontratu fulan rua liu ba hanesan ba distritu Manatuto, Viqueque, Aileu, Manufahi, Ainaro, Ermera ho Likisa. Osan nebe Governo Timor-Leste aloka ne'e kuaze milhaun ida nebe halo husi PT LEN INDUSTRIA INDONESIA.

Kuarta (7/2), Primeiro M inistro Dr Jose Ramos Horta halo assina kontratu ho Presidente Director PT LEN Industria Indonesia, Eng Dodi Hidayat Rivai iha sala VIP Aeroportu Comoro Dili, hodi instala tan distritu nen hanesan Dili, Baucau, Lautem, Bobonaro, Kovalima ho Oecusse ho osan ajuda bilateral husi Governo Portugal ho total 1,2 milhoens Euros.

Radio ho televisaun necessidade ida nebe importante ba povo ida nebe foin moris iha ukun rasik an hanesan Timor-Leste. Iha nasaun desenvolvido oras ne'e informasaun sai tiha ona hanesan necessidade basiku ba iha moris loro loron nian. Dala barak ema precisa liu informasaun duku necessidades seluk la konta ho ai han, hatais ho uma.

Informasaun importante tamba bele fora opiniaun ema ida nian iha nia hanoin, hahalok atu halo buat barak diak ho ladiak iha nia moris. Informasaun ioha nasaun nebe foin desenvolve hanesan Timor-Leste lolos sai necessiadade nebe importante tebes tamba bele ajuda atuhatene saida maka sidadaun ida atu halo atu nune bele muda nia moris ho bele transforma nia hanoin atu nune bele moris diak liu tan.

Hare ba importansia papel media liu-liu radioo ho televisaun maka Governo Timor-Leste

Iha tinan 200 fo atensaun ba iha media liu radio ho televisaun. Maske atensaun ida ne'e bele hateten atrasa uituan tiha ona maibe bele ajuda iha tempo ida ne'e atu bele transforma povo nia hanoin hohal\halok hodis e oin ba iha eleisaun geral hanean festa demokrasia iha tinan 2007 ne'e. Lolos Governo transitorio iha tempo UNTAET fo kedas atensaun ba iha instalasaun radio ho televisaun talves bele remedeia krise nebe akontese iha nasaun ne'e. Rede radio ho televisaun nebe estado ka Governo atu instala dadaun ne'e maske hanesan instrumentu estado nian hodi halo komunikasaun estado ho povo maibe ita hein katak nia sai duni media publiku nebe bele sai ponte osan mean ba unidade nasional, estabilidade ho paz iha nasaun Timor-Leste. Ita hein !!!

Ministro Justisa Hatan Ejijensia MUNJP

“Tribunal Nafatin Firme Iha Nia Prosesu

Relasiona ho manifestasaun husi Muvimentu Unidade Nasional Justisa e Paz (MUNJP) nebe manifesta ezijensia oi-oin ba orgaun judisiariu tamba tuir sira katak justisa oras ne'e nakonu ho manipulasaun politika, Ministru justisa Domingos Maria Sarmento hatan katak tribunal atu iha presaun ka ezijensia oi-oin,tribunal sei firme nafatain iha nia prosesu firme iha lei no tuir desizaun bazeia ba lei testemunha, provas e konsiensia ho Maromak.

Domingods hato'o kestaun ne'e ba Jornal nacional Diarío no Timor Post iha nia gabinete ministeriu justisa Caicoli Dili Kinta(8/2).

“Hanesan hau dehan bei-beik ona orgaun judisiariu iha nia lei rasik regulamentu rasik nebe regula tribunal bazeia ba Konselhu Magistratura Judisiariu no prokuradoria bazeia ba estrutura do ministeru publiku,” dehan Domingos.

Konaba ezizensia husi MUNJP nebe atu espulsa husi Timor Leste prokurador internasional Felismino Cardoso (Cabo Verde) no Bernardo Fernandes (Portugal)relasiona ho notifikasaun nebe fo ba eis PM Marí Alkatiri katak iha manipulasaun Domingos husu ba sidadaun hotu enkuanto Prokurador ida halao knar ses husi lei no estatuto ministeriu publiku bele halo reklamasaun ba prokurador jeral no ba Konselhu Magistratura do Ministeriu Publiku atu bele foti medidas ba kestaun ne'e.

Tuir nia ema hotu tenki eziji tuir mekanismu no lei nebe iha laos ejiji tuir hakarak rasik tamba la gosta ida ne'e ou ida neba nia tenki sai husi Timor, ida ne'e akontese so liu desizaun tribunal mak bele foti medidas ba ema nebe refere atu espolsa husi Timor ou lae, tamba atu espulsa ema ida husi Timor kompetensia husi tribunais nebe bazeia ba sala nebe ema ne'e komete.

“Atu espolsa ema ida tenkiser liu husi investigasaun ida hodi hare faktus katak ema ne'e sala ou lae laos mai hakilar espulsa ema tuir ita nia hakarak tamba deit desizaun nebe nia foti hasoru ema ida nebe ita la gosta ita komesa atu duni sai ema,” katak Domingos.

Domingos esplika prokurador internasional nebe oras ne'e iha Timor Leste mai liu husi prosesu rekrutamentu internasional husi Nasoens Unidas laos mai hanesan koperasaun bilateral.

E mos hatan kona ba ejijensia balu nebe hateten jutisa lao lalos tanba ida nebe sala sai fali los ida nebe laos ai fali sala,tuir Domingos ne'e interpretasaun ema ida-idak nia maibe realidade justisa oras ne'e lao hela,tamba ne'e nia husu atu sidadaun mos kompriende katak atu halo justisa ba ema ruma laos atu halo tuir ema ou grupo nia hakarak.

“Agora tamba deit ita la gosta ema ruma, ita obriga hatama kedas kadeia sein justifikasaun ruma ou faktus ruma e depois prokurador sira fo notifikasaun ita komesa sokar lia tun sae jutisa lalos, domina ida ne'e ida neba,”dehan Domingos.

Eis Juiz ne'e haklaken atu taka ou loke kazu ruma desizaun mai husi orgaun judisiariu nia liu husi prosesu investigasaun bazeia ba faktus no provas tamba lei mak fo kompetensia atu arquiva ou prosesu ba oin.

Nia hatutan se iha investigasaun ruma la hetan provas no evidensia nebe forti atu lori tutan kazu ne'e ba oin ezatamente kazu ne'e tenki taka ou arquiva.

“Agora ita dehan jutisa tenki ba oin tenki prosesa A ou B ne'e ba tribunal hatama kedas iha kadeia maibe tuir faktus ema ne'e la sala hela, nebe hau dehan iha nebe deit justisa nunka halo tuir grupo nia hakarak maibe hare ba faktus no evidensia,” tenik Domingos.

Nune'e Ministru Justisa husu ba sidadaun hotu atu respeita netik orgaun judisiariu ba kualker desizaun nebe foti tamba desizaun nebe prokurador no tribunal foti bazeia ba lei, faktus no ho maromak deit mak hatene tamba konstituisaun mak fo kompetensia ba orgaun judisiariu sira hodi halao knar tuir lei nebe regula.

Nune'e mos nia husu kompriensaun ba ema tomak no grupo sira nebe buka kria deit konfuzaun katak sistema justisa lao la los, atu kompriende katak justisa ne'e indepedenti no iha imparsilalidade la hare nia ne'e A ou B

“Hau husu husik tribunal halao prosesu justisa tuir sira nia indepedenti no imparsialidade hodi halao justisa,agora ita hakark ita rasik mak hakarak halo justisa ne'e iha nebe deit la iha tamba so tribunal mak iha kompetensia atu fo jutisa ba ema,” katak Domingos.

Domingos hatutan iha nasaun nebe deit sidadaun iha direitu hato'o ezijensia ba justisa tamba ne'e nudar kestaun normal maibe mos tenki iha konsiente katak husik tribunal halao nia servisu tuir nia indepedensia laos halo persaun oi-oin ba justisa.

“Ita sidadaun hotu-hotu tenki kaer ba regras no normas e kaer mos ba lei, ita labele impoen tuir ita nia hakarak ba sistema judisial, ita labele obriga fali jutisa tuir ita nia hakarak atu prokuradores,Juizes halo tuir tuir fali ita nia hakarak''dehan Domingos.

Oras ne'e prokurador internasional nebe servisu iha prokuradoria da republika nain 5 husi Internasional hamtuk ho Timor oan nain 9. F-2

Entrevista Especial ho Sekretario Geral Fretilin

Krize Halo Fretilin Sei Manan Absoluta iha 2007

Sekretario Geral Fretilin, DR Mari Alkatiri hateten krise nebe mosu iha Timor-leste fo esperiensia bot ba partido Fretilin, maibe mos fo forsa ba partido atu bele sai bot liutan hodi manan absoluta iha eleisaun geral 2007 mai ne'e.

Koalia iha entresvista especial ho jornalista JNDiario Joao Basilio, Tersa (6/2) iha nia residensia Farol Dili, Secretario Geral ne'e hateten katak oras ne'e Fretilin hahu tun fali ba base hodi konsolida ho fo hatene ba nia militantes nebe maka los ho nebe maka sala.

Tuir mai entrevista especial nebe JNDiario (JND) hatun kompletu iha perguntas ho DR Mari Alkatiri (MA)

JND : Oinsa Fretilin nia preparasaun ba eleisaun jeral tinan ida ne'e ?

MA : Fretilin komesa nia servisu konsilidasaun estruktura to'o baze hahu bainhira prepara kongresu 2005-2006 hahu ona halo prosesu konsilidasaun estruktura iha baze. Ita bele dehan mos prepara kongresu ne'e mos akontesimentu ida importante eleisaun chefe suku no konsellu suku hahu husi ne'e Fretilin hahu servisu ida ke boot para bele garantia viktoria suku barak liu iha TL. Hotu-hotu hatene katak iha Dili Fretilin manan 100% suku depois agora ho krize ne'e Fretilin tenki tun fali ba baze tamba krize ne'e afeita barak teb-tebes ba situasaun tomak, laos vida Fretilin nian deit maibe situasaun politika, situasaun sosial no situasaun administrasaun sira ne'e hotu e Fretilin tenki tun fila-fali ba baze. Liu-liu krize ida ne'e, krize nebe mak bele dehan instrumentu krize ne'e mak rumores, buatus, bosok tantu defamasaun ne'e mak grupu sira provoka krize ne'e uza. Ne'e Fretilin sinti katak so unika forma ida mesak deit mak fo fali informasaun ba povu ho informasaun nebe mak los para sira labele fiar ba lian bosok sira ne'e. Lian bosok sira ne'e mak bolu lian los fali atu manan estasiu no hatun Fretilin. Tamba ne'e mak kosilidasaun kontinua halao no Sabado (aban) sei iha Same nivel rejiaun centru Leste ninian Sabado seluk sei ba rejiaun Sentru Norte depois ba Oecusse. Ne'e hanesan rejiaun ninian para atu fo pose ba komisaun jestaun eleisaun membrus de distritu no sub distritu sira nian ho mos pose ba ema sira sai fiskail no observadores ba eleitorais ninian. Tantu Fretilin prepara hela no to'o kampanha estrutura estrutura Fretilin rasik sei mrtin hotu to'o iha baze no estrutura nebe mak monta ba kampanha ne'e mos metin.

JND : Iha krize ne'e fo kalae lisaun ka esperiensia ruma ba Fretilin.

MA : Fretilin nia esperiensia uluk kedas, bainhira hetan krizi ne'e tenki aproveita krizi ne'e para servisu makas liu atu bele sai manan boot liutan. Uluk kedas Fretilin la hakfodak ho krize. Tamba ne'e mak ho krize ida ne'e hau bele dehan katak Fretilin konsege duni atu haburas tan ninian servisu no ninian estrutura hotu-hotu husi leten to'o iha baze maibe liu-liu estrutura iha baze ho krize ida ne'e bele haburas liutan. Tamba ne'e hau dehan katak krize ne'e fo vantazen ba Fretilin tamba ema ninian objetivu atu provoka krize ne'e atu hasai Fretilin nian forsa maibe komu Fretilin hasoru krize ne'e ho toleransia no pasiensia maibe ho servisu mate an entaun krize ne'e fo fali vantazen ba Fretilin.

JND : Nudar Sekretariu Jeral no ema nebe iha esperiensia barak kona ba politika oinsa previsaun Fretilin nian atu manan iha eleisaun jeral 2007.

MA : Hau laiha duvidas no Fretilin sei manan boot tebes, ema hotu-hotu dehan atu manan maibe iha 2001 mos ema balun atu manan maibe la manan no Fretilin mak manan duni. Ami tun ba baze ami hare manipulasaun barak, agora komesa hateten katak Fretilin sei manan karik funu fila fali iha TL, ne'e bele dehan manobra nebe mak uluk ninian Fretilin kontinua nafatin to'o agora maibe laiha duvidas tamba povu ne'e hatene katak Fretilin mak lakon entaun povu mak lakon dunitamba ne'e mak Fretilin sei manan boot tebes no maioria absoluta ne'e la susar ona mai ami. No ami hakarak maioria kualifikada.

JND : Agora dadauk ne'e sei iha krizi laran, iha ka lae Fretilin nia planu hodi fo kontribuisaun atu hakotu krize ne'e, no oinsa mak krize ne'e bele hotu ?

MA : Hanesan partidu nebe to'o agora durante krize ne'e hahu kontribui ba atu kontrola situasaun nebe mak forte, sira seluk sei halo reuniaun nafatin atu halo demonstrasaun no oi-oin hodi kontra justisa. Fretilin nia kontribuisaun mak Fretilin konsege kontrola ninian militante sira para labele simu violensia ho violensia para iha toleransia no pasiensia. Segundu kontribuisaun mak Fretilin nia ema sira nebe akuza sira la halai no enfrenta duni justisa para hatudu katak se deit bainhira iha problema tenki iha korazen para hatan no rekonhese nia sala no terseiru kontribuisaun Fretilin kontinua bainhira iha problema iha ne'e no iha neba no governu husu kontribuisaun Fretilin husu nafatin ninian kontribuisaun hodi kontrola situasaun. Iha governasaun rasik Fretilin sekretariu jeral sempre fo opiniaun ba Primeiru Ministru Ramos Horta hau sempre fo no mos ministru sira balun mos bainhira husu opiniaun hau mos fo nafatin maske desizaun agora ne'e laos hau nian ona, dala ruma sira deside tuir hau nia opiniaun no dala ruma mos sira la apoiu hau nia opiniaun hau labele halo buat ida tamba hau laos governu ona. Bele dehan governu agora ne'e Fretilin mak fo apoiu, hau lakohi hateten katak governu Fretilin nian tamba sira hasai Sekretariu Jeral Fretilin husi governu maibe governu ke Fretilin fo apoiu.

JND : Iha alegasaoens depois ikus mai, Ministeriu Publiku halo tiha notifikasaun katak laiha provas, ida ne'e hanesan forsa ida ba Fretilin atu manan ka nusa ?

MA : Hau hateten dala barak ona katak forsa nebe mak fo ba hau nia forsa mak hau nian konsiensia rasik. E hau nia konsiensia mos uluk kedas tamba ne'e mak hau to'o agora seidauk hetan tensaun sa'e ka tensaun tun. Klaru ke ne'e hau nia vida normal, mas hau rejiste ba situasaun foun ne'e ho diak tamba hau nia konsiensia mos. E hau nia apoiu mai husi hau nia familia tomak no mos husi hau nia kamaradas amigus sira tamba ne'e mak hau sei nafatin, ema barak mai to'o iha ne'e hodi husu mai hau, hau halo saida mak hau parese la akontese mai hau maibe ho situasaun ida nebe Ministeriu Publiku mos tau klaru ona katak laiha evidensia no provas liu-liu laos mai hau, ne'e para ba publiku nian atu hatene katak sasan sira nebe mak akontese mai hau ne'e ne'e tama iha manobra no manipulasaun para atu hatun Fretilin husi nia poder. Agora dadauk balun komersa koalia ona katak Ministeriu publiku deside sala, afinal se mak halo justisa iha ne'e, partidu sira nebe mak uluk husi kotuk hodi dudu ema ba halo demonstrasaun sira mak atu kaer justisa ?, sira nebe organiza sai movimentu no sai frente nebe mak buak justisa, ne'e laos sira nia justisa maibe sira nia justisa hakarak Tribunais Ministeriu publiku halo tuir sira nia hakarak, se sira dehan ona ema ne'e sala Tribunais ho Ministeriu Publiku atu halo tuir deit sira hodi hatam ba kadeia. Se sira dehan ema kaer kilat hodi halai ba halai mai ne'e heroi no la sala Tribunal labele fo sala ba ema ne'e no sira mak hakarak manda. Sira seidauk manan poder sira mak hakarak manda uluk aban bainrua povu haluha sala mak fo puder ba sira entaun hau la hatene sai saida bele mos sai at liu tan Soeharto nia tempu.

JND : Eleisaun jeral lakleur tan atu hahu ona maibe Fretilin seidauk fo sai nia kandidatu ba Prezidenti da Republika, ida ne'e akontese tamba keta iha deferensas ideias iha Fretilin nia laran ?

MA : Laiha deferensas ideias, Fretilin partidu boot ida la presiza halai lalais atu fo sai se mak ninian kandidatu, hau kuandu koalia kona ba kandidatu koalia ba kandidatu ba Prezidenti da Republika, kandidatu Primeiru Ministru ne'e desizaun partidu nian, atu kandidatu uluk ikus fali mai manan mak hatudu ema ba Primeiru Ministru tinan ida rua bele hatun fali hodi bele tau fali seluk, bainhira partidu sei iha kongresu no ema seluk mak sei eleitu ba lider naturalmente Primeiru Ministru mos tenki muda, purtantu hateten dehan agora kandidatu Primeiru Ministru A bele halo buat ida ne'e maibe se la hateten mos laiha buat ida. Mas se la hateten mos laiha problema, ba Prezidenti da Republika ne'e eleisaun direkta entaun ne'e mak importante liu, agora Prezidenti partidu nian Lu Olo nebe mak oras ne'e sei iha Lisboa, hau hanoin Sesta feira nia to'o ona hodi halibur fali komisaun politika nasional depois mak sei hare.

JND : Kriteria ba kandidatu Prezidenti da Republika mak saida deit ?

MA : Kriteria importante mak kandidatu ne'e halo funu durante tinan 24, labele iha tinan 24 ne'e plin-plan no agora derepenti sai kandidatu ba Prezidenti da Republika tamba agora hau rona ema nebe mak uluk plin-plan agora kandidata an ba Prezidenti da Republika, kriteria ida fali mak ema ida nebe mak abut iha Fretilin, ema ida nebe mak hahu no luta nafatin ho Fretilin no rekonhese Fretilin nia papel iha luta ne'e tomak 1974-1975 to'o agora no ema ida ke respeita lei no konstituisaun no mos ema ida ke hatene chefe estadu ne'e ninian kompetensia konstituisaun mak defini no laos tuir nia hakarak ida fali mak tenki halo tuir saida mak konstituisaun defini.

JND : Koalia kona ba PM tamba ne'e partidu, se karik Fretilin manan maioria Sekretariu jeral sei kandidata an ou se partidu indijita ?

MA : Bom hau seidauk hatene se Fretilin hatudu hau kandidatu ba Prezidenti karik ne'e halo nusa, se hau kandidatu ba Prezidenti mak hau manan, hau labele sai Primeiru Ministru ona. Tantu ita labele koalia lai buat ne'e.

JND : Ida fali, purtantu iha mos barak hanoin katak Fretilin partidu nebe ke istoriku maibe presiza ka lae iha eleisaun jeral ne'e buka parseiru hanesan ASDT nebe mak uluk iha hanoin hanesan bele halo koligasaun atu haforsa Fretilin ka lae

MA : Ami kontaktu ona ho partidus bar-barak ona menus PD ho PSD laos buka halo koligasaun mas atu buka liu-liu intendimentu politiku konsensu ba futuru rai ida ne'e. Ema hotu so hakarak deit koalia koligasaun buka hotu-hotu hanoin katak se la manan eleisaun mos pelemenus bele fo fatin iha governu. Maibe ne'e laos importante, koligasaun bele halo antes de eleisaun no mos bele halo depois de eleisaun no bele halo sa loron deit ita hakarak. Importante mak ita iha konsensu nasional ida, ita hare dadauk krize ne'e tamba saida. Tamba sira hakarak liu-liu uja meius nebe deit para atu manan no lakohi fiar ona povu nia soberania ho instituisaun soberania rejidi no povu mas sira hanoin soberania rejisidi no sira nia kilat iha sira nia violensia no buat sira ne'e, tantu lakohi hein maibe povu mak hasa'e no povu mak hatun. Ida ne'e labele akontese. Rai ida nunka atu dezenvolve sei ita nunka respeita vontade povu nian to'o fim. Konstituisaun dehan mandatu Parlamentu no governu tinan lima ita hein to'o fim, se governu lao los entaun to'o eleisaun foun povu sei vota ba ema seluk. Agora sira dehan governu ne'e la diak maibe lakohi hateten saida mak ladiak, maibe sira hakarak hatun governu no hafoer tiha Fretilin no lider Fretilin nia naran, tamba sira hanoin uniku forma, dalan sira iha para atu manan eleisaun. Agora sira hatene ona katak la manan entaun sira komesa koalia bar-barak no mehi nafatin agora tamba kazu hau nian no alegasaun bar-barak signifika Fretilin sei lakon, tambem ita hare no ita ba kompete mak hare, lakon ka la lakon, hau agora bele hateten katak se Fretilin tun ba baze rihun ba rihun mak mai maibe sira balun ne'e bainhira tun ema nain rua nolu tolu nolu no atus ida deit mak partisipa depois sira dehan nafatin katak sira mak atu manan.

JND : Se Fretilin kaer nafatin governu mais ou menus prioridade saida mak Fretilin atu halo liu-liu halo mudansa atu buat ne'e bele lao diak ?

MA : Balun dehan bar-barak katak mudansa, mudansa, mudansa mas la hatudu lolos mudansa saida, Fretilin des de komesa governa to'o agora saida mak nia halo ona ne'e mak naran mudansa, primeiru atu hari estrutura foun, instituisaun no ita agora koalia sasan mak mudansa deit, sira dehan atu hamenus kiak maibe hamenus kiak ne'e atu halo nusa, tamba iha osan mina rai nian ne'ebe ita fahe deit ba ema ne'e atu hamenus kiak ka kiak ne'e buat ida laos tan deit osan maibe edukasaun ba ema para uja ninian kapasidade para servisu hodi hadi'a ninian vida rasik, ne'e hanesan eduksaun estruturante ne'e iha nebe deit. La lori tinan ida, tinan rua no tinan tolu klaru ke agora ita iha ona kapasidade finanseira ita bele hare medidas trazitorias no temporarias tranzitorias hodi investe infrastruktura para ema bele iha servisu, investe be mos para ema hotu bele iha be mos, investe diak liu elektrisidade para ema hotu-hotu bele iha tamba moris diak liutan, koalia ba elektrisidade hau bele hateten deit katak iha fulan ualu ne'e iha Dili deit ita hare ba aat ba bei-beik, bem ita labele kritika ne'e laos rezultadu krize nian tamba iha ema ida seidauk ba iha central elektrisidade hodi sobu maibe se jerador aat sala ne'e iha buat ruma mak sala iha jestaun. Agora mudansa, balun dehan mudansa tenki iha desentralizasaun, bom, desentralizasaun ne'e importante teb-tebes atu hametin demokrasia mas desentralizasaun realmente atu hamoris anarkia entaun anarkia labele moris desentralizasaun ne'e tenki halo ho estudu. Governu ne'e des de 2003 komesa halo estudu ba desentralizasaun, hau rona ona kooalia kona monisipiu, koalia buat sira ne'e hotu diak, hau hakark hare deit bainhira ita koalia ona monisipiu no autonomia jestaun finanseiru, atu hare deit nivel central, administrasaun central ita seidauk iha kapasidade para atu hari administrasaun ida nebe ke ho kompetensia tomak entaun ita tun ba monisipiu ita buka kompetensia sira ne'e iha nebe. Mas pronmtu hau rona agora hotu-hotu koalia kona ba desentralizasaun. Hau defende desentralizasaun tamba ne'e mak desentralizasaun tama iha konstituisaun, maibe esperensia desentralizasaun iha rai bar-barak nebe mak halo estudu ona falha tamba ema nebe mak tur iha monisipiu ne'e laiha kompetensia atu halo jestaun no laiha kompetensia atu halo planu de governasaun no dezenvolvimentu ba monisipiu ne'e. Maibe laos ida ne'e deit antes atu to'o iha monsipiu ita tenki hare, se monisipiu ema ne'e nia tenki halo jestaun ba osan entaun tenki hare iha kapasidade ita nian para atu loke delegasaun bankaria iha monisipiu, troka osan labele tau iha gaveta, ida ne'e hau fo ezemplu kiik ita hotu hakarak desentralizasaun, kombate pobreza atu funu kontra pobreza ne'e chave, agora ita tenki hare halo nusa mak ita halo luta ne'e. Uluk ita funu kedas para atu kore an, luta kontra pobreza tenki liu husi prinsipiu ida ne'e no kore ita nia an husi dependensia laos atu hari fila-fali dependensia. Se hari fali dependensia ita la hamenus kiak. Agora buat seluk mos atu hamenus kiak ita mos tenki hare lolos, ita iha ne'e sei hare nafatin, agora sistema saude komesa lao diak ona ne'e furak no bebe sira foin moris mate menus ona no la mate barak maibe ne'e signifika ke nomeru populasaun aumenta barak liu tamba uma kain minimu oan nain lima to'o sanulu, ne'e susar teb-tebes atu kombate pobreza, prepara atu familia ida bele sustenta oan nain sanolu ho diak presiza osan lubuk ida no presiza kondisoens tenki diak, ne'e signifika katak familia ne'e tenki iha rendimentu diak. Husi ne'e ita tenki hare ona skala salarial no tenki hare infosaun ema nia dezenvolvimentu intelektual kapasidade no buat sira ne'e hotu. Bainhira koalia kona ba kombate pobreza ne'e buat ida ke integradu tamba ne'e kombate pobreaza para iha sustentablidade tenki investimentu boot liu hahu iha edukasaun, saude no servisu baziku nebe atu hadi'a ida-idak nia vida. Edukasaun para hadi'a ema nia mentalidade, saude para hadook ema husi moras no servisu baziku para ema moris diak liu.

JND : Oinsa relasaun Fretilin ho Ramos Horta ?

MA : Bom, desde horseik hau dehan Primeiru Ministru tenki rekonhese katak, ami nain rua seidauk koalia ba malu, hau mos konhese Ramos Horta, nia mos konhese hau no nia hatene katak hau koalia buat ne'e laos hau odiu ba nia, hau hateten buat ne'e tamba iha krize ne'e nia mos iha pozisaun ida ema bele kompriende, nia hanesan minstru iha hau nia governu, nia foti desizaun ida kontra hau dala barak iha tempu krize, biar nune nia sa'e Primeiru Ministru ami kopera nafatin. Hau nunka dehan hau lakohi fo kontribuisaun ba nia no nia rasik mos husu hau para dudu oituan ministru sira ne'e para halao servisu ba oin no hau halo maibe hau hanoin bainhira Ministeriu Publiku dehan hau laiha provas hotu-hotu hatene ita hare Televizaun no radio ita hare deklarasoens Ramos Horta nian durante krize koalia kona ba fahe kilat buat sira ne'e hotu tamba ne'e hau hateten. Hau la husu ba ema ida atu husu deskilpa mai hau, hau husu deit para sira iha korazen politika moral para rekonhese katak sira sala tamba sira nia sala ne'e hau, hau nia familia no hau nia partidu no mos povu tomak hetan konsikuensia.

JND : Mensajem ba militantes Fretilin nian ?

MA : Dala ida tan hau fo obrigado ba militantes tomak tamba iha tempu ida ke susar no alegasoens bar-barak , akuzasoens bar-barak, bosok bar-barak e militantes iha baze fiar nafatin hau, rona nafatin hau nia liafuan no lia menon e tuir nafatin hau nia orientasaun no lideransa Fretilin sira seluk para labele halo violensia. Tantu obrigadu ba militante sira tomak e mensajem lia menon ida katak hau hatene hotu-hotu agora prepara an ba eleisaun e hau fo hateten fila-fali katak militante ida tenki garantia votu hat signifika militante ida tenki lori tan ema nain tolu para mai vota ba Fretilin entaun signifika Fretilin sei manan 70-80%.*

Prezensa FI iha Distritu Lautem Juventude no Comunidade Rejeita

Grupo juventude hamutuk ho Komunidade balu distritu Lautem halao manifestausaun komesa husi Tersa (6/2) no sei kontinua nafatin iha Lospalos hodi manifesta sira nia rezeitasaun ba Forsa Internasional husi Nova Zelandia nebe prezente iha Distritu Lautem.

Kestaun ne'e hato'o husi Administrador Distritu Lautem Olavio da Costa Monteiro ba Jornal Nacional Diarío no Timor Post iha Minsteriu Justisa Kinta(8/2) wainhira husu kona ba informasaun katak manifestasaun iha Lospalos.

“Iha duni manifestaun husi grupo Joven ho komunidade balu nebe halo manifesta ba situasaun real iha Lautem relasiona ho prezensa Forsa Novazelandia pelotaun ida iha distritu neba,nebe tuir sira lapersiza FI iha Lautem,”dehan olavio.

Tuir Olavio objetivu husi manifestaun ne'e, atu manifesta ba iha FI husi Nova Zelandia katak iha Distritu Lautem situasaun kontroladu e laiha problema instabilidade nune'e la persiza prezensa FI nia iha distritu neba.

Olavio splika objetivu prezensa FI iha distritu Lautem atu halo observasaun kona ba situasaun iha distritu neba, karik mosu indikasaun ruma ba instabilidade relasiona ho eleisaun nebe besik ona mai.

Olavio hatutan husi parte administrasaun lokal Distritu Lautem la rezeita prezensa FI iha distritu neba,sira simu tanba FI nia prezensa iha kooperasaun ho estadu no Governu.

Olavio esplika manifestasaun nebe halao husi grupo Juventude ida ne'e nudar diretu sira nia nia atu halo manifesta ba saida mak komunidade sira nia hakarak.

“To agora sira ezisti nafatin atu FI Novazelandia tenki sai husi Distritu Lautem ,“ tenik Olavio

Olavio realsa nia-an koalia tiha ona ho skertariu estadu rejiaun I no segundo Vice Primeru Ministru konaba pedidu husi Juventude Maibe segundo vice primeru ministru esplika katak prezensa forsa iha distritu Lautem nudar sira nia knar duni.

Tuir Olavio mensajen husi nasional ne'e sei hato'o fila fali ba iha manifestantes sira atu sira kompriende prezensa FI iha dsitritu neba nune'e labele mosu problema entre juventude ho FI.

Olavio hatutan grupo juventude no komunidade sei halo nafatin sira nia manifestasaun to FI sai husi Lospalos maske husi parte administrasaun lokal esplika ona ba sira maibe manifestantes nafatin iha sira nia pozisaun atu FI sai husi Lospalos, tamba ne'e Komandante Pelotaun huis FI Novazelandia oras ne'e halo hela negosisaun mai nasional atu sira fila hikas mai Dili ou nafatin hela iha Lospalos.

Husu kona ba juventude no kominidade hira mak marka iha manifestasaun ne'e Olavio hatan katak nia la hatene ema hamutuk hira maibe hateten deit katak grupo juventude ho komunidade halo duni manifestasaun. F-2

Pedro : Manifestasaun Atu Halós Justisa

Elizário : Justisa La'os Liu Husi Aksaun

Membru Parlamentu Nasional nudar mos Chefe bankada Partidu Sosialista Timorense (PST) Pedro da Costa hateten, manifestasaun ne'ebé mak agora dadaun organiza husi Movimentu Unidade Nacional Justisa e Paz (MUNJP) iha Kapital Dili ne'e atu halos justisa ne'ebé mak durante ne'e halís deit ba parte ida. Maibe tuir Chefe bankada FRETILIN Elizário Ferreira katak justisa ne'e la'os liu husi aksaun manifestasaun maibe tenke liu husi via legal.

Membru PN rua ne'e fo sai deklarasaun ne'e ba Jornal Nacional Diário iha Uma Fukun Quinta (8/2) horseik, wainhira husu sira nia komentariu konaba manifestasaun pasifika ne'ebé mak halao iha Kapital Dili.

Pedro hateten, PST rekoinese sistema judisial ne'ebé agora dadaun implementa iha rai laran ne'e fraku teb-tebes hanesan iha juizes no prokuradores.

“Tamba ita nia prokuradores difisiensias iha rekursus humanus ne'ebé que agora ita uza prokuradores CPLP nian ne'ebé mai servisu iha ne'e, sira nia servisu ne'e la los. Sira halís liu ba grupo ida deit,”katak Nia.

Pedro afirma sistema judisial iha rai laran ne'e fraku tamba rekursus humanus Timor nian mos fraku. Justisa la'os Timor oan mak kaer mas ema husi internasional hanesan juiz, prokurador, defensor mak kaer. Tamba sira iha interese entaun tenke halís ba grupo ida ne'e ou ida ne'ebá.

“Ita hakarak ne'e Timor oan rasik mak kaer justisa ne'e para ultimu desizaun ne'e sira mak tenke hola para hatudu duni ita nia soberania no integridade nasaun ninian. Mas buat sira ne'e ita hare hanesan fali ita ne'e bonekus mandadus tiha ona tamba justisa no seguransa iha ema nia liman,”Pedro koalia.

Pedro reforsa tan katak, estadu no Governu tenke fortefika no eleva koinesimentu ba juizes no prokuadores Timor oan para sira rasik mak defende lolos justisa iha rai laran ne'e ho los no justo.

“Labele ema ida mak mai influensia fali ita no sira mak toma desizaun hanesan ne'e, hanesan ne'ebá. So justisa ne'e toma ne'e liu husi investigasoens faktus, evidensia mak prova katak ida ne'e sala, ida ne'e los. Labele sei iha prosesu nia laran ita fo ona desizaun katak ida ne'e sala ou ida ne'ebá los. Entaun ita nia populasaun balun sente diskriminadu,”Pedro argumenta.

Pedro deklara konaba manifestasaun ne'e direitu sidadaun ida-idak nian atu espresa ka manifesta sira nia hanoin, sira nia ideia ne'ebé mak sira. Tamba direitu ne'e konsagra iha konstituisaun RDTL.

“Hanesan manifestasaun ne'ebé agora dadaun sira halao ne'e atu ejiji justisa ne'ebé mak lao la los iha ita nia rai laran. Entaun sira hakarak manifesta hodi dada los justisa ne'ebé sei fraku iha ita nia rai laran,”dehan Pedro.

Tuir Pedro, preokupasaun boot ida mak maske manifestasaun ne'e direitu sidadaun nian maibe labele sai fali violensia no utiliza fali lia bosok. Tenke defende buat ne'ebé justu no buat ne'ebé mak sira atu defende duni tuir konstituisaun para husu ba estadu no Governu buka atu meus para hadia sistema judisial.

Hatan ba pergunta PST mos konkorda katak, knar nain justisa CPLP ne'e fila ba sira nia rain tuir ejijensia husi grupo balun ne'ebé mak ejiji dadaun? Pedro hateten nia parte la dehan juristas CPLP tenke fila mas hateten deit katak tenke komporta nesesidade ne'ebé mak Timor husu atu mai ajuda.

Pedro hateten, sira tenke servisu imparsial, lolos atu fo kredibilidade ba povu ida ne'e. Sira labele halo sira nia mundu ida ketak, mundu ne'ebé sira halo ne'e tenke mundu ida Timor nian ne'e. Tenke konkista simpatia povu ida ne'e ba iha estadu no Governu TL nian.

“Se sira hola desizaun hanesan ne'e entaun sira kria mundu ida que deskonfiansa iha povu nia let entaun povu la fiar estadu ida ne'e. Tamba ita ne'e sai hanesan obsevador fali maibe sira mak hola desizaun tamba buat hotu-hotu iha sira nia liman,”katak Nia.

Justisa La'os Liu Husi Aksaun

Iha fatin hanesan chefe bankada FRETILIN Elizário Ferreira hateten, aksaun manifestasaun ne'e direitu sidadaun nian tuir konstituisaun nia haruka. Manifestasaun mo dever sidadaun ida-idak nian atu ezerse sira nia hakarak maibe ezerse direitu ne'e mak sa ida. Se koalia konaba lei para hodi hateten katak ema ne'e sala ka kontra lei ou lae la'os aksaun mak fo. E justisa mos la'os liu husi aksaun mak fo justisa. Mas tribunal mak fo. Tamba ida ne'e mak Timor ne'e fahe ba orgaun soberanu haat, Prezidente, Governu, PN no Tribunal.

“Prezidente hanesan ulun nasaun nian, Parlamentu halo lei, Governu implementa lei no ikus liu mak tribunal. Atu dehan implementasaun lei ne'e sala ou los so tribunal mak bele hola desizaun. Tamba ne'e mak tribunal mos hola desizaun tuir lei,”dehan Elizário.

E justisa labele akontese iha rai ida ne'e katak tenke liu husi públiku ka liu husi manifestasaun. Justisa tenke neutru tuir lei e hakotu tuir iha fatin laos hakotu iha dal-dalan.

Se ita hakarak justisa popular entaun ida ne'e bele mas la'os tempu ona. Se ita hakarak Governu la iha ona justisa ne'e mos bele, maibe la'os tempu ida liu ba ona. Se mak forsa nia mak ukun, justisa mos nia lei mos nia mak kae. Mas ita nia nasaun agora ne'e la preve buat ida ne'e. Ita nia nasaun agora ne'e temi estadu de direitu demokratiku entaun fahe knar tuir soberanu estadu ninian.

Tamba ne'e justisa popular para no liu husi fali via legal. Se liu husi via legal mak hola desizaun katak ida ne'e mak los entaun los ona. Ema hotu tenke tuir no fo valor ba justisa.

Hatan ba ejijensia balun ne'ebé husu CPLP para sai husi Timor, Elizário hatan bele la gosta ema ida maibe la signifika katak tenke lori ema nia rai nia naran para mai hafoer rai Timor nia naran.

“Hau la hatene ita atu dehan oinsa. Tamba uluk ne'e ita duni tiha ona Indonezia entaun agora ita dehan duni CPLP, entaun la kleur ita duni tan Indonezia nia restu sira, no la kleur tan mos ita sei duni tan fali Australia ninia restu. Ne'ebé bele akontese iha rai ida ne'e. Hau nia hanoin mak ne'e ita bele la gosta ema ida mas la que dizer que ita lori ema nia rai mai hodi hafor ita nia rai rasik.

Atu oi-tuan ka barak kontribuisaun ba independensia ba nasaun TL ninian, CPLP mos iha kontribuisaun no nasaun sira seluk iha mundu ne'e mos fo hotu sira nia kontribuoisaun mak Timor ne'e bele hetan ninia independensia ka ukun-an.

Hatan mos konaba ejijensia balun ne'ebé dehan atu duni mos familia Maputo nian?

Hau la hatene, so sira ne'ebe mak aban bain rua kaer fali ukun ida ne'e entaun sira ne'e so bele moris iha Indonezia karik, entaun ema seluk mos sei mai halo manifestasaun hateten katak duni sai tiha familia Indonezia nian ne'e sai husi Timor. Ida ne'e bele akontese tamba sai ona buat ida ábitua. Agora sira dehan duni familia Maputo tamba kebetulan uluk sira ne'e hela iha Maputo entaun sira dehan duni Maputo nia familia.se fose ema ida mak uluk hela iha Indonezia ka lider ruma iha Indonezia nia karik mak sira ukun sala entaun sira dehan duni sai tiha sira.

Elizário esplika, se justisa ne'e dehan la imparsial ne'e tamba hakarak atu a favor deit ba siar ne'ebé mak minoria ne'e mak dehan katak imparsial ka tenke bazeia ba faktus no evidensia. Ka hakarak justis pouplar se hakrak justisa popular entaun tenke fila ba hein iha distritu. Mas agora ne;'e ita hotu tenke hakruk ba lei, lei mak iha buat hotu-hotu nia leten. A-1

Rodolfo Tor : “FI Mak Hatene Alfredo Nia Hela Fatin”

Komisario United Nations Force Police ( UNPOL) Rodolfo Tor hateten UNPOL la hatene maijor Alfredo Reinaldo Alves nia hela fatin maibe Forsa Internasional (FI) mak bele hatene tamba durante ne'e Forsa Internasional mak fo asistensia segurasa ba nia.

Rodolfo Tor hateten lia hirak ne'e ba Jornalista sira iha konferensia imprensa iha UNMIT Obrigado Barack Quinta (8/2) horseik.

“Hare ba situasaun ne'ebe agora mosu tenke iha kondisaun propriadu atu hare lolos Alfredo nia hela fatin agora ne'e iha ne'ebe. Maibe UNPOL la hatene Alfredo agora iha ne'ebé. Iha fatin ne'ebe mak Alfredo hela ba atu hetan asistensia ne'e forsa internasional seguransa nian mak hatene,”dehan Rodolfo Tor.

Tuir Rodolfo to'o oras ne'e dadaun UNPOL rasik la hare Alfredo sei iha Aifu ou lae maibe solusaun ne'ebe mak iha UNPOL sei tenta nafatin atu rezolve problema. “Maske ami la hare maibe ami sei tenta atu halo reuniaun ho nia nune'e situasaun iha rai laran ne'e bele rezolve ho dame,”katak Nia.

Rodolfo hatutan, misaun UNPOL iha TL espera katak problema iha rai laran ne'e tenke rezolve ho ulun malirin, maibe desizaun mos tenke fo sai husi nia parte rasik (Alfredo, red).

“Ami sei hein prokurador jeral kuandu fila ona husi Australia mak ami atu hare prosesu ne'e lao oinsa. Para Alfredo bele halao hering iha Gleno,”Nia koalia.

Rodolfo mos esklarese katak, husi parte UNPOL rasik mos seidauk hatene Alfredo tama iha Dili no partisipa mos iha manifestasaun. B-2



Copyright ©2004 Semanario. All right reserved - Last updated : 11 de Fevereiro de 2007 - 06.30 am