Trgova�ka dru�tva - �lanice KZ

Komora Zagreba koja svojom djelatno��u pokriva gospodarstvo dvaju upravno-teritorijalnih jedinica - Grada Zagreba i Zagreba�ke �upanije - obuhva�a podru�je na kojem se odvija izme�u 40 i 50 posto ukupnih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Od ukupno oko 29.300 trgova�kih dru�tava s podru�ja Komore Zagreb, 24.900 posluje u Gradu Zagrebu s oko 324.000 zaposlenih, a oko 4.400 s 43.600 zaposlenih u Zagreba�koj �upaniji. Na razini Republike Hrvatske, udjel trgova�kih dru�tava s podru�ja Komore Zagreb godine 2006. bio je 39,1 posto, a u prvom polugodi�tu 2007. dosegao je 40,0 posto.

Gospodarstvo s podru�ja KZ u odnosu na Hrvatsku

Poduzetnici s podru�ja Grada Zagreba i Zagreba�ke �upanije 2006. godine sudjelovali su u ukupno ostvarenom prihodu na razini hrvatskoga poduzetni�tva s 57,2 posto (Grad Zagreb - 51,7%, Zagreba�ka �upanija - 5,5%), te ostvarili 60,3 posto ukupne dobiti (Grad Zagreb 56,3%, Zagreba�ka �upanija 4,0%). Prema podacima FINA-e, u prvih �est mjeseci 2007. godine poduzetni�tvo s podru�ja Grada Zagreba i Zagreba�ke �upanije u ukupno ostvarenom prihodu hrvatskoga gospodarstva ostvarilo je udjel od 57 posto (Grad Zagreb 51,1%; Zagreba�ka �upanija 5,9%). Na razini Hrvatske, udjel Grada Zagreba po broju poduzetnika 2006. bio je 33,1 posto, a Zagreba�ke �upanije 6,0 posto, �to je ukupni udjel poduzetnika s podru�ja Komore Zagreb od 39,1 posto, dok je prema ukupno zaposlenima taj udjel iznosio 43,9 posto (Grad Zagreb � 39,0%, Zagreba�ka �upanija � 4,9%). U prvom polugodi�tu 2007. Grad Zagreb je po broju poduzetnika na razini Hrvatske sudjelovao s 34,0 posto, a po broju zaposlenih s 38,4 posto, dok je udjel Zagreba�ke �upanije iznosio prema broju poduzetnika 6,0 posto, a prema broju zaposlenih 5,1 posto.

Na podru�ju Komore Zagreb s najve�im udjelom u ukupnom prihodu hrvatskoga gospodarstva od oko 95 posto sudjeluje sektor financijskog posredovanja. Slijede opskrba elektri�nom energijom, plinom i vodom s udjelom od oko 82 posto, te poslovanje nekretninama i poslovne usluge s udjelom od oko 69 posto. Zagreba�ka prera�iva�ka industrija, uklju�uju�i i �upaniju, u okviru tog industrijskog sektora na razini Hrvatske sudjeluje s oko 40 posto prema broju tvrtki, s ne�to vi�e od 46 posto prema ukupnom prihodu i s 32 posto prema broju zaposlenih. Udjel prehrambene industrije s podru�ja Komore Zagreb po ostvarenom ukupnom prihodu na razini iste industrije u Hrvatskoj je oko 37 posto. Trgovina na veliko i malo s teritorijalnog podru�ja Komore Zagreb u hrvatskoj trgovini sudjeluje s udjelom od oko 43 posto prema broju trgova�kih dru�tava, s oko 47 posto prema broju zaposlenih, te 58 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu. Poljoprivredni sektor s podru�ja Komore Zagreb na razini hrvatskoga ostvaruje 31 posto ukupnoga prihoda, a prema broju zaposlenih njegov udjel je oko 42 posto. Gra�evinarstvo s podru�ja Komore Zagreb u hrvatskom gra�evinarstvu posti�e udjel od oko 49 posto u ukupnom prihodu, 40 posto u broju zaposlenih, te 38 posto u broju gra�evinskih tvrtki, dok turisti�ki sektor u odnosu na hrvatski turizam ostvaruje udjel od oko 24 posto prema broju poslovnih subjekata, 19 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu, te isto toliko prema broju zaposlenih, pri �emu se u Zagrebu ostvaruje oko 5,7 posto ukupnoga turisti�kog prometa Hrvatske. U ukupnom hrvatskom BDP-u udjel Zagreba ve�i je od 30 posto, dok je BDP per capita skoro 80 posto ve�i od hrvatskoga prosjeka. Na Grad Zagreb otpada i oko 37 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, a svi ti podaci potvr�uju da je Zagreb kao glavni grad Hrvatske ujedno i najja�e gospodarsko sredi�te.

Prema poslovnim pokazateljima za 2006. godinu poduzetnici s podru�ja Grada Zagreba i Zagreba�ke �upanije prihodovali su ukupno 339.400 milijuna kuna (306.500 milijuna kuna Grad Zagreb, udjel u RH 51,7%; 32.890 milijuna kuna Zagreba�ka �upanija, udjel u RH 5,5%), a u novu i dugotrajnu imovinu investirali su ukupno 40.960 milijuna kuna, pri �emu je udjel Grada Zagreba u ukupnim investicijama Republike Hrvatske iznosio 59 posto. U prvom polugodi�tu 2007. godine vrijednost ulaganja poduzetnika s podru�ja Grada Zagreba u dugotrajnu imovinu iznosila je 19.100 milijuna kuna, �to je udjel u ukupnim investicijama RH od 60,1 posto, a vrijednost ulaganja poduzetnika Zagreba�ke �upanije bila je 906 milijuna kuna, odnosno 2,8 posto ukupnih investicija u RH. Sliku �ive gospodarske aktivnosti na podru�ju Komore Zagreb u prvih �est mjeseci 2007. godine upotpunjuju podaci o stanju zaliha, s udjelom poduzetni�tva Grada Zagreba u ukupnim zalihama RH od 45,1% (36.588 milijuna kuna), a Zagreba�ke �upanije od 6,3% (5.117 milijuna kuna). Prosje�na neto pla�a u Gradu Zagrebu u prvom polugodi�tu 2007. godine iznosila je 5.288 kuna, a u Zagreba�koj �upaniji 4.270 kuna. Istodobno, prosje�na neto pla�a na razini RH bila je 4.599 kuna.

Strukturne karakteristike gospodarstva Grada Zagreba i Zagreba�ke �upanije

U ukupnom prihodu gospodarstva s podru�ja Grada Zagreba u 2006. godini prera�iva�ka industrija sudjelovala je s 22,2 posto, trgovina s 36,1 posto, djelatnost prometa, skladi�tenja i veza s 10,5 posto, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s 8,8 posto, gra�evinarstvo sa 7,4 posto, a opskrba elektri�nom energijom, plinom i vodom sa 6,5 posto. Prema podacima FINA-e, u prvom polugodi�tu 2007. godine, u ukupnom prihodu zagreba�kog poduzetni�tva koji je dosegao 148.767 milijuna kuna, �to je na razini Hrvatske udjel od 51,1 posto, trgovina sudjeluje s 39,7 posto, prera�iva�ka industrija s 15,0 posto, poslovne usluge s 10,6 posto, a gra�evinarstvo sa 7,0 posto. Istodobno, prema broju zaposlenih prvo rangirana je trgovina s udjelom od 39,7 posto; na drugom mjestu je prera�iva�ka industrija s udjelom od 16,8 posto; tre�e rangirane su poslovne usluge s udjelom od 16,1 posto, a na �etvrtom mjestu je gra�evinarstvo s udjelom od 9,9 posto. U ukupno ostvarenom prihodu zagreba�koga gospodarstva u prvom polugodi�tu 2007. godine, s najve�im udjelom od 57,0 posto sudjeluju velika trgova�ka dru�tva; slijede ona mala s udjelom od 26,7 posto, a tre�e rangirana su srednja s udjelom od 16,2 posto. Prema broju zaposlenih, udjel velikih trgova�kih dru�tava je 49,9 posto, malih 35,6 posto, a srednjih 14,6 posto. Po kriteriju vlasni�ke strukture, s najve�im udjelom od 72,2 posto u ukupnom prihodu zagreba�koga gospodarstva i broju zaposlenih od 62,3 posto sudjeluju trgova�ka dru�tva u privatnom vlasni�tvu. Drugo rangirana s udjelom od 14,5 posto u ukupnom ostvarenom prihodu zagreba�koga poduzetni�tva su trgova�ka dru�tva mje�ovitog vlasni�tva, a tre�e, ona u dr�avnom vlasni�tvu s udjelom od 13,3 posto, no prema broju zaposlenih njihov udjel je 22,7 posto, dok je udjel mje�ivitih trgova�kih dru�tava 15,0 posto.

U ukupno ostvarenom prihodu na razini hrvatskoga poduzetni�tva udjel Zagreba�ke �upanije s dosegnutih 17.287 milijuna kuna u prvom polugodi�tu 2007. godine, prema podacima FINA-e, bio je 5,9 posto. Na razini gospodarstva Zagreba�ke �upanije u ukupno ostvarenom prihodu s najve�im udjelom od 41,2 posto sudjeluju mala trgova�ka dru�tva; drugo rangirana su velika s udjelom od 34,8 posto, a na tre�em mjestu su srednja trgova�ka dru�tva s udjelom od 24,0 posto. Prema broju zaposlenih, prvo mjesto zauzimaju mala trgova�ka dru�tva s udjelom od 58,6 posto, drugo, srednja s udjelom od 21,2 posto, a na tre�em mjestu su ona velika s udjelom od 20,2 posto. Po kriteriju vlasni�ke strukture, najve�i udjel u ostvarenom ukupnom prihodu od 91,2 posto, te u broju zaposlenih od 67,4 posto, ostvarila su trgova�ka dru�tva u privatnom vlasni�tvu. Po udjelu u ukupnom prihodu poduzetni�tva �upanije od 5,1 posto, drugo rangirana su trgova�ka dru�tva mje�ovitog vlasni�tva, a na tre�em mjestu su ona u dr�avnom vlasni�tvu s udjelom od 3,7 posto, no njihov udjel prema broju zaposlenih je 7,1 posto, dok je udjel trgova�kih dru�tava mje�ovitog vlasni�tva 5,4 posto. U ukupnom poduzetni�tvu Zagreba�ke �upanije najve�i udjel po ostvarenom ukupnom prihodu od 57,6 posto dosegla je trgovina u kojoj je ujedno i 33,8 posto ukupno zaposlenih. Na drugom mjestu je prera�iva�ka industrija s udjelom od 22,0 posto u ukupnom prihodu i s 32,8 posto u broju zaposlenih, a na tre�em gra�evinarstvo s udjelom od 6,7 posto u ukupnom prihodu i s 12,3 posto u broju zaposlenih, dok su �etvrto rangirane poslovne usluge �iji je udjel u ukupnom prihodu 3,7 posto, a u broju zaposlenih 4,9 posto.

Izvoz - uvoz

Udjel gospodarstva s podru�ja Komore Zagreb u ukupnom hrvatskom izvozu 2006. godine bio je 39,2 posto, pri �emu je udjel Grada Zagreba 36,9 posto, a Zagreba�ke �upanije 2,3 posto. U ukupnom hrvatskom uvozu gospodarstvo s podru�ja Komore Zagreb sudjelovalo je sa 64,4 posto (Grad Zagreb � 57,9%, Zagreba�ka �upanija � 6,5% . Ukupno ostvaren izvoz na podru�ju Komore Zagreb 2006. godine iznosio je 4 milijarde ameri�kih dolara, od �ega na Grad Zagreb otpada 3,8 milijardi USD, a na Zagreba�ku �upaniju 234,6 milijuna USD. Ukupno ostvaren uvoz na podru�ju Komore Zagreb 2006. godine bio je 13,9 milijardi USD (Grad Zagreb � 12,5 milijardi USD; Zagreba�ka �upanija � 1,4 milijardi USD). Za izvozno orijentirane tvrtke s podru�ja Komore Zagreb najzna�ajnija izvozna tr�i�ta su zemlje u regiji, te zemlje Europske unije. Na tr�i�tu EU-a gospodarstvo Grada Zagreba i Zagreba�ke �upanije 2006. godine ostvarilo je 2,3 milijarde USD.

Radni kontingent

Grad Zagreb ima najve�i udjel u ukupnom radnom kontingentu Hrvatske, koji se odnosi na dobnu skupinu od 15 do 64 godina starosti. U Gradu Zagrebu radni kontingent obuhva�a oko 530.000 stanovnika, �to je strukturni udjel u ukupnom stanovni�tvu Grada od oko 68 posto. U Zagreba�koj �upaniji radni kontingent obuhva�a oko 210.000 stanovnika, odnosno 7,1 posto ukupnog radnog kontingenta RH. Udjel zaposlenih u radnom kontingentu Grada Zagreba 2005. godine bio je 70,4 posto, a udjel zaposlenih u radnom kontingentu Zagreba�ke �upanije 36,4 posto. U ekonomskom smislu, radni kontingent predstavlja osnovicu za planiranje tr�i�ta radne snage i zaposlenosti.

Zaposlenost i nezaposlenost

Godi�nji prosjek zaposlenih u Gradu Zagrebu je 377.500, a nezaposlenih 40.270. Stopa nezaposlenosti je 9,6 posto i ni�a je od dr�avnog prosjeka. Najvi�e zaposlenih Gradu Zagrebu je u trgovini (64.600) i prera�iva�koj industriji (52.700), a slijedi djelatnost poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (33.100), promet, skladi�tenje i veze (25.000), financijski sektor (14.300). U odnosu na 2004. godinu, 2005. godine broj zaposlenih u Gradu Zagrebu je pove�an s 369.569 na 377.500, odnosno za 7.931. Od ukupnoga broja zaposlenih u Gradu Zagrebu 87 posto otpada na zaposlene u poslovnim subjektima svih oblika vlasni�tva, 12,7 posto na vlasnike i zaposlene kod njih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, a 0,3 posto na poljoprivrednike. (izvor: Statisti�ki ljetopis grada Zagreba 2006.). U Zagreba�koj �upaniji zaposlenih je 2005. bilo 55.200 stanovnika, od �ega najvi�e u prera�iva�koj industriji njih 13.900, te trgovini 11.600 (izvor: Statisti�ki ljetopis RH 2006.). Predvi�ena stopa rasta zaposlenosti za Grad Zagreb i Zagreba�ku �upaniju do 2010. godine je 2,0 posto, tako da bi ta regija 2010. godine imala ukupno oko 500.000 zaposlenih.

Demografski trendovi

Prema statisti�koj procjeni (izvor: Statisti�ki ljetopis grada Zagreba 2006.), 2005. godine Grad Zagreb imao je 783.500 stanovnika, dok je prema Popisu iz 2001. godine broj stanovnika iznosio 779.145. Prirodni prirast stanovni�ta bio je -857, odnosno 7.585 �ivoro�enih (9,7 promila) prema 8.442 umrlih (10,8 promila). Stopa prirodnoga prirasta -1,1. Procjena neto migracijskog salda za 2005. godinu je 1.114, odnosno 10.413 doseljenih na 9.299 odseljenih. (indeks I.-VI. 2006. 104,1). Zagreba�ka �upanija je prema Popisu iz 2001. godine imala 309 tisu�a stanovnika. Godine 2005. godine zabilje�en je negativan prirodni prirast stanovni�tva (3.185 �ivoro�enih prema 3.569 umrlih), a mehani�ki priljev bio je 8.188 doseljenih na 6.071 odseljenih stanovnika. Grad Zagreb i Zagreba�ka �upanija, koji zajedno �ine �ire metropolsko podru�je, imaju ukupno oko milijun stanovnika.

Bruto doma�i proizvod

Dr�avni zavod za statistiku je 2006. godine po prvi put objavio podatke o bruto doma�em proizvodu po �upanijama od 2001. do 2003. godine. Prema tim podacima, ostvareni BDP Grada Zagreba 2003. godine iznosio je 8257 milijuna eura, a Zagreba�ke �upanije 1386 milijuna eura. U Gradu Zagrebu BDP per capita bio je 10.586 eura, a u Zagreba�koj �upaniji 4.385 eura. Godine 2005. procijenjeni BDP per capita za Grad Zagreb je 12.260 eura, a za Zagreba�ku �upaniju 4.850 eura. BDP per capita u RH 2005. godine bio je 8.674 USD. /Izvor: Statisti�ki ljetopis RH 2006./

Razvojna orijentacija

Polaze�i od teze da je institucionalna suradnja sinergijski element za poticanje razvojnih projekata i stvaranje poduzetni�kog okru�ja, Komora Zagreb upravo na tom podru�ju vidi i svoju zna�ajnu ulogu, stavljaju�i u prvi plan investicije, posebice u proizvodnom sektoru, reindustrijalizaciju uz tehnolo�ki razvoj, te kvalitetno kori�tenje inovacija i njihov transfer u proizvodnju, �to mo�e rezultirati novim zapo�ljavanjem i pove�anjem ukupnoga dru�tvenog standarda. Gospodarski rast Zagreba i Zagreba�ke �upanije trebao bi se, pak, temeljiti na strukturnom skladu izme�u proizvodnog i uslu�nog sektora, te proizvodnoj orijentaciji zasnovanoj na kombinaciji modernih i klasi�nih djelatnosti, regionalnoj orijentaciji gospodarstva, uz primjenu op�ih kriterija efikasnosti, konkurentnosti i zapo�ljavanja.