Partizanski komandant, pa - vojvoda

Milutin SEKULOVIĆ

10. 06. 2003. u 18:46

0

SA približavanjem 13. jula “Dana ustanka crnogorskog naroda -u Vasojevićima, ali i celoj republici sve se dublje otkopavaju stari rovovi podela. Tog dana, kako je najavio Odbor za podizanje spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću, u Gonjem Zaostru, kod Berana, crnogorskoj “Ravnoj Gori”, biće otkriven spomenik vojvodi Pavlu Đurišiću.
Partizani i četnici ponovo su uskočili u rovove, koji su ponovo “obnovljeni” još pre godinu dana kada su članovi Odbora najavili podizanje spomenika, da bi početkom maja prošle godine počeli radove na njemu i na izgradnji četničkog spomen kompleksa koji će obuhvatati još crkvu i Ravnogorski dom

ZLOČINAC
IZGRADNJA spomenika je pokušaj rehabilitacije saradnje sa okupatorom, stavovi su OO SUBNOR Berane. - Đurišić je ratni zločinac, i njegovi su četnici samo iz ovog kraja u logore internirali 1.000 ljudi. U Lubnicama su ubili 42 partizana, a od Korita do Pešteri oko 1.000 muslimana. U okolini Pljevalja, Goražda i Foče ubili su još 6.000 muslimana. Pavle jeste imao uspeha u borbi, ali protiv partizana, jer ovde ni jedan četnik nije okrenuo cev protiv okupatora, tvrde borci, uz ogradu da je Pavle Đurišić učestvovao u Trinaestojulskom ustanku protiv okupatora, ali da je ubrzo pokazao samovolju, razišao se sa ustanicima,okrenuo se četnicima i počeo sa zlodelima.
- Šteta što nije ostao sa nama, bio bi veliki general, kaže Dojo Jovančević, član Predsedništva SUBNOR Berane.
U osudi organizatora podizanju spomenika pridružilo se i predsedništvo SUBNOR Crne Gore koje nije na istim “talasnim” dužinama sa mnogim svojim odborima u Crnoj Gori. Uz konstataciju da je Đurišić najveći ratni zločinac, vrh boračke organizacije je napao mitropolita Amfilohija i Srpsku pravoslavnu crkvu, koji “uz četnički pokret, dinastiju Karađorđević i prosrpske stranke, postaju zlokobne snage velikosrpskog šovinizma i nacionalizma”.

USTANIK
- NESPORNO je da je operacijama za oslobađanje Andrijevice i Berana, 17. i 18. jula, komandovao Pavle Đurišić, kaže Dragoljub Šćekić, predsednik Odbora za podizanje spomenika četničkom vojvodi i autor “Albuma crnogorskih četnika”, luksuzno opremljenom delu koje je izazvalo brojne reakcije u Crnoj Gori. - To je u “Tokovima revolucije” priznao partizanski narodni heroj i kasniji ideolog KPJ Đoko Pajković. Kasnije, kada je samo u Kolašinu od strane partizana ubijeno 300 ljudi, Đurišić je došao u Gornje Zaostro, osnovao štab i okupio 14.000 četnika. Borio se i protiv Italijana, i u tim sukobima je bilo mrtvih, postoji i dokumentacija o tome, kategoričan je Šćekić.
Radivoje Vukićević, jedan od organizatora julskog ustanka u andrijevačko-beranskom srezu, tvrdi da je do razlaza sa Đurišićem došlo jer je on, kao jedan od članova vojnog štaba sa još dvojicom kapetana tražio da se ustanici oštro razračunaju sa muslimanskim življem.
U naredbi koju je major Đurišić izdao prilikom ratnih operacija u pljevaljskom kraju i oko Foče i Goražda, stajalo je “žene i decu ne dirati”, kaže Goran Kiković, profesor istorije iz Berana, autor knjige “Vojvoda Pavle Đurišić”. - Akcije nad Albancima i muslimanima preduzimane su samo radi odbrane pravoslavnog življa u selima koja su im oni spalili na desnoj obali Lima, potom, zbog sprečavanja dalje saradnje sa okupatorom ali i zarad odmazde zbog počinjenih nedela. Neka oni koji blate mrtvog vojvodu objasne kako je kao “saradnik okupatora” mogao biti interniran u logor “Strij” u Poljskoj, odakle je pobegao? Kako je posle završenog rata uhvaćen od ustaša i zaklan u Jasenovcu? Neka odgovore na ta pitanja, a mi ćemo na njih odgovoriti vrlo brzo na naučnom skupu koji ćemo organizovati i gde ćemo dokumentacijom i naučnom istinom odgovoriti na sve komunističke podvale, kaže Kiković.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije