IZVJEŠĆE O PROCEDURI PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE, REPUBLIKA HRVATSKA, TRAVANJ 2024.

Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko Izvješće) za razdoblje od 2020. do 2023. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.

Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim mrežnim stranicama.

U 2023. deficit konsolidirane opće države iznosio je -528 milijuna eura, odnosno 0,7% BDP-a, dok je u 2022. suficit iznosio 88 milijuna eura ili 0,1% BDP-a. U 2021. deficit je iznosio -1 486 milijuna eura ili 2,5% BDP-a, dok je u 2020. deficit bio jednak -3 687 milijuna eura ili 7,2% BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju 2023. iznosio je 48 191 milijun eura ili 63,0% BDP-a, dok je u 2022. iznosio 46 346 milijuna eura, odnosno 67,8% BDP-a. U 2021. dug je iznosio 45  629 milijuna eura, odnosno 77,5% BDP-a, dok je u 2020. iznosio 43 882 milijuna eura, odnosno 86,1% BDP-a.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2023. imao je proračunski saldo državnog proračuna u iznosu od 765 milijuna eura ili 1,0% BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu manji za 463 milijuna eura.

Nakon suficita koji je prisutan u 2022., u 2023. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tome je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kamata, naknada zaposlenima i plaćenih subvencija čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda. Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se i u 2023. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima. S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. te smanjenja trošarina na energente u 2023., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

U 2023. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 14 994 milijuna eura, što je porast od 15,8% u odnosu na 2022., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 5 749 milijuna eura, što je za 16,7% više nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2023. iznosili su 8 371 milijun eura, što je za 14,4% više nego u 2022.

Porezi i socijalni doprinosi prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e tako da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC).

Nadalje, ostvaren je rast investicija, koje su u 2023. iznosile 4 152 milijuna eura, što je za 62,0% više nego u 2022. Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2023. iznosili su 80 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.

U 2023. kamatni rashodi iznosili su 1 294 milijuna eura, što je za 39,1% više nego u 2022., kada su iznosili 930 milijuna eura.

U usporedbi s Listopadskom notifikacijom 2023., deficit/suficit države za 2020., 2021. i 2022. je revidiran te je u 2020. deficit bio manji za 1,2 milijuna eura, u 2021. deficit je bio veći za 25,5 milijuna eura, dok je u 2022. suficit bio veći za 12,7 milijuna eura. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog ažuriranja izvora podataka, promjena bilježenja vlasničkog dohotka i ostalih metodoloških izmjena.

U Travanjskoj notifikaciji 2024. nije bilo promjena u obuhvatu opće države s aspekta uključivanja jedinica iz ostalih sektora na temelju kvalitativnih i kvantitativnih kriterija u skladu s Priručnikom o deficitu i dugu.

U 2023. primarni suficit opće države iznosio je 765 milijuna eura ili 1,0% BDP-a, što čini pogoršanje od 463 milijuna eura u odnosu na 2022.

Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2023. iznosio je 48 191 milijun eura, čime je prisutan porast od 1 845 milijuna eura ili 4,0% u odnosu na stanje duga na kraju 2022., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje. Uvođenjem eura kao domaće valute, promjena stanja duga opće države zbog tečajnih promjena je zanemariva.

Trend smanjivanja udjela maastrichtškog duga u BDP-u započet 2014., s iznimkom rasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, nastavlja se i u 2023. Na kraju 2023. udio duga opće države u BDP-u iznosio je 63,0%, što je pad od 4,8 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2022., kada je iznosio 67,8% BDP-a.

 

Ovdje možete preuzeti EDP tablice u Excel-formatu.

Ovdje možete preuzeti tablicu temeljnih agregata sektora opće države u Excel-formatu.