Nova slova su Ś i Ź, a dubleti, najjednostavnije rečeno, podrazumijevaju da će ubuduće biti ispravno kazati i napisati i đed i djed, Śutra i sjutra, ćerati i tjerati, Źenica i zjenica...

U pravilima novog Pravopisa navodi se da su u savremenoj upotrebi u Crnoj Gori dva pisma, latinica i ćirilica, da se sastoje od 32 slova, odnosno grafema.

U ćirilici je dosljedno sprovedeno pravilo da svaki fonem ima poseban grafem za obilježavanje, pa se to pismo sastoji od 32 monografa (jednoslova), dok latinica ima 29 monografa i tri digrafa (dž, lj i nj).

Povodom donošenja crnogorskog Pravopisa, konferenciju za medije održali su ministar Škuletić prof. dr Milenko Perović.

Usvojeni predlog, kako je objašnjeno, baštini predloge dvije konfrontirane grupe jedinstvenog Savjeta za standirdizaciju crnogorskog jezika, čiji je rad zapao u blokadu, koja je razriješena formiranjem ekspertske komisije od ljudi izvan Crne Gore.

Ta nelogičnost je objašnjena time što u Crnoj Gori i nema stručnih lingvista do onih okupljenih u pomenutom konfrontiranom Savjetu.

Kako je kazao Perović, usvojeni predlog pravopisa i pravopisnog rječnika ne predstavlja kompromis između dvije lingvističke škole, koje su postojale u Savjetu za standardizaciju crnogorskog jezika, već su materijali koje su dvije grupe ponudile dovedeni do finalne forme na temelju jedinstvenog pristupa Ekspertske komisije.

Kada je riječ o pravopisu, Ekspertska komisija je pokazala sklonost onome što je radila grupa koju je personifikovao književnik Branko Banjević, a kada je u pitanju pravopisni rječnik, onda su eksperti bili skloniji onome što je ponudila grupa koju je peronifikovala dr Rajka Glušica, otkrio je Perović.

To znači da je, pored ostalog, uvaženo da su opštecrnogorski fonemi ć, đ, ś i ź, nastali jekavskim jotovanjem, dio crnogorske jezičke norme, i da će glasovi ś i ź imati svoje grafeme u azbuci i abecedi.

"Prema tome, oni koji su dosad bili jezički kultivisani i pismeni to su i sada, a oni kojima to nije bilo dovoljno i koji su smatrali da je božja nepravda da ih neko 150 godina tjera da kažu djevojka umjesto đevojka takođe su dobili svoj rječnik. Što se tiče glasa "dz" neće ga biti u azbuci i abecedi, ali će ga biti u naučnoj literaturi kad neko u svom radu opisuje govor kraja u kojem se taj glas koristi. U zvaničnom kodifikovanom crnogorskom jeziku neće ga biti", objasnio je Perović.

Ministar Škuletić je najavio novu konferenciji za novinare između 20. i 24. jula, na kojoj bi trebali da budu prisutni svi članovi Ekspertske komisije. Razlog zbog čega se to nije danas desilo je bolest jednog člana, dok je drugi imao problema sa pasošem.

Ministar je najavio i da će ubrzo svi materijali biti objavljeni na zvaničnom internet sajtu Ministarstva obrazovanja i nauke.

Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević" čestitao je građanima Crne Gore usvajanje Pravopisa crnogorskoga jezika.

Navodi se da je usvajanjem pravopisa s 32 slova konačno pobijedila naučna istina o crnogorskome jeziku, koju je taj institut zastupao od osnivanja.

Ocjenjuje se da činjenica da je taj pravopis usvojen s kašnjenjem dužim od jednoga vijeka govori o otporu pojedinaca i institucija da crnogorski jezik bude primjereno normiran i zauzme mjesto koje mu pripada na listi svjetskih jezika.

Navodi se da je zahvaljujući poštovanju naučne istine i lingvističkome znanju članova ekspertske komisije, profesora Josipa Silića i Ljudmile Vasiljeve, koji su članovi Instituta, i predjedniku te komisije profesoru Milenku Peroviću, pobijedio stav da crnogorska standardnojezička norma mora obuhvatiti sve produkte jekavskoga jotovanja.

"Odnosno foneme i grafeme đ, ć, ś i ź, i pored suprotnih nenaučnih zalaganja pojedinih članova Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika. Time su odbačene i sve malverzacije o navodnoj arhaizaciji jezika crnogorskoga", kaže se u saopštenju Instituta.