U povodu 75 godina od Zemaljskog antifašističkog vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine - ZAVNOBIH-a, Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije - AVNOJ-a i državnosti Bosne i Hercegovine, u organizaciji Saveza udruženja antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata - SUABNOR-a Zeničko-dobojskog kantona, u Zenici je danas održana Mala škola antifašizma.
Bilo je 20-tak polaznika starosti od 14 do 25 godina koje su predložili UABNOR-i odnosno općinska udruženja antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata sa područja ovog kantona. Uz domaćina, Sretka Radišića, predsjednika SUABNOR-a ZDK, predavači su bili akademik Mirko Pejanović i profesori Nedžad Fejzić i Hikmet Krkalić.
- Dragocjeno je da se mladi ljudi odgajaju i educiraju da spoznajušta je antifašizam u svijetu i da spoznaju šta je bila narodno-oslobodilačka antifašistička borba naroda Jugoslavije u 2. svjetskom ratu. Za čestitati je Sretku Radišiću i rukovodstvu SUABNOR-a ZDK, da su organizovali jednu ovakvu školu antifašizma. Ona može samo pomoći mladima, može ih učiniti svestranijima a može ih uputiti u sve ono što je važno znati o antifašističkoj narodno-oslobodilačkoj borbi, kazao je Mirko Pejanović.
Akademik Pejanović je naglasio da je antifašizam civilizacijsko dostignuće, civilizacijska tekovina 20. stoljeća a da je antifašizam osnova za okupljanje svih ljudi, svih snaga i svih država u vrijeme 2. svjetskog rata da se odupru fašističkoj najezdi koju je pokrenula Hitlerova mašinerija.
- Bosna i Hercegovina je nastala u antifašističkoj borbi. Rodno mjesto Bosne i Hercegovine je antifašistička narodno-oslobodilačka borba naroda BiH unutar borbe naroda Jugoslavije. Prema tome, za nas je antifašizam i zrak i voda. Na neki način opšta osnova opstojnosti jer je borba protiv fašizma bila borba za slobodu, za oslobođenje zemlje, za sretan život. I sad, unutar tog širokog narodno-oslobodilačkog antifašističkog pokreta, nastalo je i prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a, upravo na današnji dan, u Mrkonjić Gradu. I 247 izabranih delegata sa svih prostora Bosne i Hercegovine, iz svih naroda je tada odlučilo da njihova zemlja, njihova domovina Bosna i Hercegovina, postane jedna od šest federalnih državnih jedinica u okviru nove Demokratske Federativne Jugoslavije što će se potvrditi na 2. zasjedanju AVNOJ-a. Bilo je po prvi put da narodni predstavnici odlučuju o onome šta će biti njihova zemlja. I odlučeno je da BiH bude zbratimljena i nedjeljiva državna jedinica unutar jugoslovenske federacije i ta nedjeljivost je označena odrednicom u rezoluciji 1. zajsedanja ZAVNOBIH-a u kojoj stoji da nije ovo zemlja srpska, niti hrvatska, niti muslimanska, danas bošnjačka, nego i jednih i drugih i trećih, odnosno da je ona zemlja svih i nikog pojedinačno misleći na narode. Sve do tada u istoriji naročito u vrijeme kraljevine BiH je bila jabuka razdora između velikodržavnog nacionalizma Srbije i velikodržavnog nacionalizma Hrvatske. Stalno se potezalo pitanje čija je Bosna? Ona je na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a postala svoja i za svoje građane, istakao je Pejanović.
On je objasnio da je od tog vremena BiH gradila a i da danas gradi svoju državnost. Nakon referenduma za nezavisnost 1992. godine, BiH je stekla status suverene nezavisne države u međunarodnim relacijama i postala dio svjetskog novog poretka te je danas Bosna i Hercegovina međunarodno priznata država sa međunarodnopravnim subjektivitetom, sa međunarodnim granicama, sa razvojem koji je u mnogo čemu otežan jer smo imali rat i imamo velike političke borbe između parlamentarnih stranaka, a malo konsenzusa. Ali da, dodao je akademik Pejanović, nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i pomoći međunarodne zajednice, BiH sporo, ali ipak uspješno, ide u integraciju i Evropsku uniju i NATO Savez.
Sretko Radišić je rekao da pokušavaju da afirmišu vrijednosti antifašizma, da regenerišu generacijski starosnu strukturu antifašističke organizacije, da argumentovano progovore o antifašizmu kroz sve istorijske faze od nastanka pa do danas i da "djeci kažemo jednostavno da je antifašizam dobro i da oni to dobro ponesu u sebi i da provjeravaju kroz godine koje imaju i kroz godine koje će doći".
- Želimo im reći da antifašizam ne podrazumjeva samo borbu protiv fašizma nego da je to nešto što ne može biti u datom trenutku ovo (antifašizam) pa poslije postati njegova suprotnost. Antifašizam mora biti uvijek na strani žrtve, a mora biti na strani osude onih koji su nosioci fašističkih ideja. Nastojimo kao SUABNOR ZDK i uvažavati istorijsku dimenziju antifašizma ali i podmladiti i osavremeniti misao antifašizma. Prema fašizmu ne možemo ignorantski ponašati. U obrazovnom sistemu BiH trebalo bi izgrađivati svijest o antifašizmu, da se uvede to kao redovan predmet u školama, rekao je Radišić.
Ilhana Alispahić, 14-godišnja je Zeničanka, učenica 9. razreda Osnovne škole "Musa Ćazim Ćatić". Kazala nam je da je Mala škola antifašizma dobar način da se približi omladini šta znači uopšte šta znači antifašizam i da se približi historija naše zemlje. Dodala je da roditelji trebaju svojoj djeci pričati više o antifašizmu, da edukuju ih o tome.
Mirza Bradarić, 17-godišnjak je iz Maglaja koji pohađa Gimnaziju "Edhem Mulabdić" u svom gradu. Rekao je da Mala škola antifašizma čiji je bio polaznik predstavlja dobar način da se mladi edukuju o pitanju povećanja fašista i ideologija i da se mladima usadi to šta je pravilno a šta nije.
- Nije moguće educirati generacije ponovo šta je dobro a šta nije, ali barem u ovakvim školama i krugovima, moguće je mlade uputiti na pravi put, zaključio Mirza Bradarić.
