Karamazov i Jelić

Zeničani Karamazov i Jelić: spajanje dva muzička svijeta

Cooltura Slušam

Svjetski poznati virtuoz na lutnji Edin Karamazov (52) i mladi tenor Ivan Jelić (27), oba rođeni Zeničani, zajedno će izvesti koncert u zagrebačkom Lisinskom, 29. 5.

Posebno ne treba predstavljati Karamazova, koji je muzičku karijeru počeo kao klasični gitarista prije nego je ’90-ih počeo istraživati i usavršavati sviranje barokne lutnje, pa se u cijelom svijetu pročuo nakon što je sa Stingom 2006. snimio album Songs from the Labyrinth.

Puno mlađi Ivan Jelić također pripada klasičarskom muzičkom svijetu, ali su njegovi odmaci nešto drugačiji, pjevajući etno muziku različitih stilova, od sevdaha do klapa.

Rođen je 1990. u Zenici, gdje je završio osnovnu i srednju muzičku školu i vrlo vrijedna iskustva stvarao pjevajući pet godina u Omladinskom horu Zenica, s kojim je nastupao diljem regiona i u mnogim evropskim zemljama. Usporedno je pohađao i sate solo pjevanja kod primadone Radmile Bakočević.

U Zagrebu je studirao na Akademiji glazbenih umjetnosti, pa nakon što je diplomirao i poslije magistrirao solo pjevanje, okrenuo se zanimljivim projektima, među kojima su rad sa zagrebačkim klapskim sastavom Leggiero i posebno uspješni EthnoRemake by Ivan Jelić.

Emil Gabrić, Ivan Jelić, Dragomir Herendić
Emil Gabrić, Ivan Jelić, Dragomir Herendić

Ovaj projekt se temelji na vokalno-instrumentalnim obradama tradicionalnih etno melodija, nastalih na području zemalja jugoistočne Europe i u njegovom predstavljanju po regionu često je ugostio mnoge izvođače – od još jedne rođene Zeničanke, operne dive Sandre Bagarić i virtuozne čelistice Ane Rucner do zvijezde sevdaha Hanke Paldum.

Povremeno je na tim Jelićevim koncertima gostovao i Edin Karamazov, a pjevač je vrhunac doživio krajem 2016. godine, kada je ispunio Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, kao i  Bosansko narodno pozorište u rodnoj Zenici.

Novi zajednički koncert sa Karamazovim, Ivan Jelić priređuje 29. 5. na sceni Male dvorane Lisinskog, kao jedinstveni ”vokalno-instrumentalni razgovor lutnje i ljudskog glasa”, a najavljuju izvedbu najšireg repertoara iz svojih opusa, klasičnu muziku, rane engleske renesansne melodije, ruske romanse, talijanske kancone i tradicionalnu pjesmu s područja Balkana temeljenu na sevdahu, te makedonskom, međimurskom i dalmatinskom melosu.