Hrvatska književnost u 270.000 redaka - Vjesnik

Prva dva sveska Hrvatske književne enciklopedije glavnoga urednika Velimira Viskovića izlaze 8. studenoga.
Kada se 8. studenoga pojave prva dva sveska Hrvatske književne enciklopedije, bit će to prva i najopsežnija enciklopedija takve vrste do sada. Put do izlaska toga monumentalnoga izdanja nije bio posut ružama. Naprotiv, pojavljivanje Hrvatske književne enciklopedije najavljivano je nekoliko puta u posljednje dvije godine (pa i u Vjesniku u svibnju 2009.), no ovaj put, vjerujemo, imamo konačni datum.

Prema riječima glavnog urednika Enciklopedije Velimira Viskovića, ukupno će biti četiri sveska, do kraja godine trebao bi izaći treći, a na ljeto 2011. godine posljednji svezak.
Svatko tko je upoznao zahtjevnost leksikografskoga rada, znat će da je probijanje rokova na jednom iznimno ambiciozno osmišljenom projektu kakav je izrada Hrvatske književne enciklopedije očekivano.
Planirano je da Enciklopedija ima između 200 i 240 tisuća redaka, no u konačnici je dosegnula 270 tisuća redaka, umjesto pretpostavljanih dvije tisuće biografija pisaca ona ima tri tisuće, te, na koncu, pet tisuća natuknica naraslo je do šest tisuća.
No, Enciklopedija nije fascinantna samo zbog tih brojki. Prema onome što se moglo pročitati u elaboratu po kojem je Enciklopedija rađena, uistinu će biti teško naći bilo što što ima veze s hrvatskom književnošću, a da neće naći svoje mjesto u Hrvatskoj književnoj enciklopediji.
Enciklopediju su pratile i različite peripetije, polemike i sukobi, od kojih su neki procurili i u javnost. Najopasniji za samu Enciklopediju dogodio se prije tri godine kada je tadašnja uprava tražila da se mijenja koncepcija, premda je u tome trenutku sedamdeset posto tekstova već bilo gotovo.
»Tražili su od mene da prekinemo s istraživačkim radom koji je trebao donijeti čitav niz novih pojmova i jedan svestrani uvid na povijest hrvatske književnosti te da se metodom škara izrezuju tekstovi iz već postojećih naših enciklopedija. Time bi se umanjila vrijednost same edicije i dobio bi se jedan nezgrapan mišung«, zaključio je Visković.
Najviše prostora očekivano otpada na biografske članke. Po broju najmanju skupinu pisaca čine klasici hrvatske književnosti koji su svojim djelima trajno obilježili povijesne epohe u kojima su stvarali i ostali zabilježeni kao vrhunske veličine poput Marulića, Držića, Gundulića, Mažuranića, Šenoe, Matoša, Šimića, Krleže, Ujevića i Andrića.
Brojnija je skupina onih za koje su književna historiografija i kritika pouzdano utvrdile da je riječ o piscima neprijeporne vrijednosti (Zoranić, Hektorović, Lucić, Brezovački, Kačić Miošić, Preradović, Gjalski, Vidrić, Vojnović, Nazor, Kamov, Begović, Cesarić, I. G. Kovačić, Tadijanović, Desnica, Šegedin, Marinković).
U treću skupinu svrstani su pisci čiji je opus književna historiografija ocijenila afirmativno, ali ih ne svrstava u sam vrh hrvatske književnosti. Četvrtu i zasigurno najbrojniju skupinu čine manje priznati autori te većina suvremenih pisaca.
Jedna od stvari koja bi mogla izazvati polemike jest da se nije postavila dobna granica pisaca koji ulaze u Enciklopediju. Našli su se unutra čak i pisci mlađi od trideset godina koji su, prema Viskoviću, objavili neko relevantno djelo. To su, među ostalim, Maša Kolanović, Ana Brnardić, Marko Pogačar i Branislav Oblučar
»Kada uvrštavate pisca koji ima samo dvije knjige, igrate na nesigurno jer nikad ne znate kako će se on razvijati. Svaka enciklopedija, posebno u sadašnja vremena, mora ići do svega onoga što je imalo relevantno, a ti mladi ljudi su relevantni kao početnici, a da li će razviti prave literarne karijere, tek se ima vidjeti«, tvrdi Visković.
Svoje mjesto u Enciklopediji našli su i pisci koji su podrijetlom Hrvati ili potječu s područja Hrvatske, a svoja su djela pisali na drugim jezicima, zatim naši važniji prevoditelji, strani pisci koji su utjecali na hrvatske književnike (od Petrarce do Borgesa), pisci koji su se dominantno bavili drugim disciplinama kao što su politika, teologija, filozofija ili jezikoslovlje, ali je njihovo djelo relevantno i za hrvatsku književnost, slavisti kroatističkog usmjerenja i mnogi drugi.
Enciklopedija tako ima čitav niz stvari koje do sada nisu bile uopće ili pak adekvatno obrađene u našoj znanosti o književnosti. Posebno će biti korisni integralni pregledi povijesti svih književnih žanrova (pripovijetka, drama, lirika, epika, esej, književna kritika i drugi) od početaka hrvatske književnosti do danas.
Naći će se tu pregledni članci o književnim časopisima, o arhivima, knjižarama i antikvarijatima u Hrvatskoj, o nakladnicima i urednicima u nakladničkim kućama, o književnim vezama s drugim kulturama, o dizajnu knjiga te o važnim kulturnim institucijama koje imaju veze s književnošću - Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatsko narodno kazalište, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Nacionalna i sveučilišna knjižnica).
Bit će svakako zanimljivo imati na jednom mjestu interpretacije važnijih djela, od Lucićeve pjesme »Jur nijedna na svit vila« do Krležinih »Balada Petrice Kerempuha«.
»Kada sam prije trideset i tri godine došao u Leksikografski zavod Miroslav Krleža, primijetio sam da u toj lepezi izdanja koja imamo nedostaje književna enciklopedija. Kada sam Tomislava Ladana, koji mi je tada bio nešto poput mentora, pitao zašto nemamo književnu enciklopediju, odgovorio je da je to zato što je Krleža književnik pa kad je već on tu kao hodajuća enciklopedija, onda nam enciklopedija nije potrebna. Moja životna misija je da napravim ovu enciklopediju i pravu priliku sam dobio početkom dvijetisućitih«, objasnio je Visković.
Viskovićeva lijeva i desna ruka svih sedam godinana na projektu bile su kao pomoćnica glavnog urednika Vesna Radaković-Vinchierutti i urednica Jasna Bašić. Osim ljudi iz samoga leksikografskog zavoda, članke je pisalo gotovo tristo vanjskih suradnika. Posebno je velik doprinos enciklopediji kao pomoćnik glavnog urednika i vanjski suradnik dao profesor komparativne književnosti sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Zoran Kravar.
Naravno, iako leksikografski rad podrazumijeva objektivnost i nepristranost, ne postoji leksikograf koji nije ostavio i svoj prepoznatljivi trag. Kravareva je zasluga što će u Enciklopediji biti više članaka koje se bave versologijom no što bi bilo za očekivati.
S velikim brojem članaka osim Viskovića i Kravara kao autori se pojavljuju redom ugledni hrvatski znanstvenici i priznati stručnjaci - Krešimir Nemec, Dunja Fališevac, Tomislav Bogdan, Leo Rafolt, Viktor Žmegač, Aleksandar Flaker, Cvjetko Milanja, Marko Grčić i Nedjeljko Fabrio.
Zasad je planirano jedino objavljivanje papirnatog izdanja Enciklopedije jer bi CD bilo lako kopirati, no nije isključeno da će se, nakon što se izdanje proda, pojaviti i CD ili da će nakon nekog vremena Enciklopedija biti slobodno dostupna na internetu.
»Nekad su udarnu tržišnu vrijednost imali projekti univerzalnog tipa, opće enciklopedije i leksikoni, a danas s obzirom na prisutnost Wikipedije i tipa podataka koji se mogu naći na internetu komercijalna je privlačnost tih edicija znatno opala.
Također, postoje i neke struke koje su jako dobro zastupljene na internetu tako da izdati npr. Filmsku enciklopediju ili Filmski leksikon komercijalno nije zanimljivo. Ali, kad je riječ o podatcima o hrvatskoj književnosti, na internetu se mogu naći informacije o najnovijim knjigama hrvatskih pisaca, no cijeli korpus književne povijesti, starih razdoblja i starih pisaca, književnih časopisa i institucija, ne može se naći na internetu«, objasnio je Visković.
U kriznim i recesijskim vremenima nije nevažno govoriti i o pretpostavljenoj nakladi jednoga ovakvog enciklopedijskog izdanja. U prvu godinu dana očekuje se da će se prodati oko pet tisuća kompleta, a u razdoblju od deset godina pretpostavlja se naklada od oko deset tisuća prodanih kompleta.
Jedan svezak će stajati 290 kuna, što je razmjerno niska cijena, a bit će omogućeno ne samo autorima Enciklopedije nego i svim članovima književnih udruga i studentima filozofskih i pedagoških fakulteta te profesorima hrvatskog jezika i književnosti da nabave knjigu uz popust od pedeset posto.
Enciklopedija će svakako popuniti veliku prazninu hrvatskoj leksikografiji, a hrvatska će javnost napokon dobiti cjelovit enciklopedijski prikaz hrvatske književnosti.
Ladan o Krleži kao hodajućoj enciklopediji
»Kada sam prije trideset i tri godine došao u Leksikografski zavod Miroslav Krleža, primijetio sam da u toj lepezi izdanja koja imamo nedostaje književna enciklopedija. Kada sam Tomislava Ladana, koji mi je tada bio nešto poput mentora, pitao zašto nemamo književnu enciklopediju, odgovorio je da je to zato što je Krleža književnik pa kad je već on tu kao hodajuća enciklopedija, onda nam enciklopedija nije potrebna. Moja životna misija je da napravim ovu enciklopediju i pravu priliku sam dobio početkom dvijetisućitih«, objasnio je Visković.

Ines Kotarac
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.